Migranti iz kamenog doba kretali su se iz područja oko Egejskog mora prema srednjoj i južnoj Europi i na kontinent prije 8000 godina donijeli poljoprivredu, kažu znanstvenici.

Otkriće je temeljeno na genetskim uzorcima poljoprivrednih zajednica u Njemačkoj, Mađarskoj i Španjolskoj. Uspoređujući te drevne genome s onima pronađenima na nalazištima u Grčkoj i sjeverozapadnoj Turskoj, znanstvenici su uspjeli povući genetsku liniju koja povezuje europsko i egejsko stanovništvo.

Rezultati su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Science.

Studija njemačkih znanstvenika dovodi u pitanje dosadašnju teoriju da se poljoprivreda raširila od jedne populacije do druge običnom kulturalnom difuzijom.

Antropolog Joachim Burger sa Gutenbergova sveučilišta u Mainzu, jedan od autora studije, kaže da su genetičke analize pokazale da su drevni farmeri u srednjoj Europi i Španjolskoj genetski bliži egejskoj skupini nego međusobno.

To sugerira da su farmeri stigli u Europu, u kojoj je tada još vladala sakupljačko-lovačka kultura, u dva odvojena vala - sjevernim putem na kontinent i zapadnim putem duž španjolske obale.

"Jedno je balkanska ruta, a drugo je mediteranska. A to vidimo i iz današnjih migrarija", rekao je Burger.

Znanstvenici su temeljeno na njihovoj DNK uspjeli i otkriti neke karakteristike drevnih egejskih farmera, rekao je Burger. Oni su bili relativno svijetloputi i tamnooki i nisu imali gene potrebne za probavu mlijeka nakon djetinjstva. To su razvili tek kasnije u Europi.

Burger i njegova skupina sada će početi istraživati povezanost egejskih farmera s populacijama dalje prema jugoistoku, odnosno iz područja Plodnog polumjeseca, od Sirije do jugozapadnog Irana, gdje je poljoprivreda "rođena" prije 10.000 godina.