U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar prije desetak dana su liječili dvomjesečnu bebu zaraženu hripavcem (veliki kašalj ili pertussis) koja je, međutim, preminula. Dojenče nije bilo cijepljeno protiv ove bolesti, pri čemu se prvi put DTP cjepivo i daje s dva mjeseca, imalo je, međutim, i drugih zdravstvenih problema, objavili su mediji u BiH.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je do srijede kod nas zabilježio pak službenih 116 slučajeva hripavca u cijeloj zemlji, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije izvijestio je, s druge strane, kako su u srijedu imali čak 125 slučajeva, prošli tjedan ih je bilo 70.
Kako nam kažu epidemiolozi, na jugu Hrvatske općenito vlada puno veći otpor cijepljenju djece nego u kontinentalnoj Hrvatskoj, što nije samo posljedica nepovjerenja u cjepiva protiv COVID-a. Otpor, dodaju, traje otprije, podaci su poražavajući, prije svega po njihovu djecu, ali i djecu koja zbog različitih stanja i bolesti niti ne mogu biti cijepljenja.
'Necijepljeni ugrožavaju sebe, i djecu oboljelu od leukemije i limfoma'
- Djeca s leukemijama, limfomima, ili urođenim imunološkim deficitima ovise o procijepljenoj okolini, jer imunološka zaštita koju cjepiva pružaju zdravoj djeci, toj skupini ne pomaže. Isto vrijedi i za odrasle, na primjer po presatku koštane srži, kaže za 24sata virusni imunolog dr. Luka Čičin Šain, suvoditelj sekcije za cjepiva Njemačkog imunološkog društva. Drugim riječima, cijepljeni štite necijepljene, na koje vlastito cjepivo ne djeluje. Ali, samo ako je ukupna procijepljenost velika, najmanje 95 posto. Tad se bolest neće pojaviti pa će biti zaštićeni i necijepljeni. Kad procijepljenost pada, javlja se i zaraza.
Cjepivo DTP (difterija, titanus i pertussis/hripavac) daje se djetetu s dva mjeseca, ponovo kad ima četiri pa šest mjeseci - to je primarno cijepljenje, a zatim ga se docjepljuje u drugoj pa opet u šestoj godini života. Ukupno, dakle, pet doza.
Podaci za Dubrovačko-neretvansku županiju, koja je među najmanje procijepljenima, kažu da su roditelji 2020. u prvoj godini života dali cijepiti samo 84.4 posto djece, u drugoj godini je procijepljenost pala na 62,39, a u šestoj godini na samo 36,5 posto. Cijepljenje, dakle, nije dovedeno do kraja.
Prim. dr. Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti i putničku medicinu u HZJZ napominje kako procijepljenost djece u Hrvatskoj opada već deset godina, s velikim razlikama po županijama. Najgore je u primorskim županijama.
- U Primorsko-goranskoj je DTP-om prošle godine primarno cijepljeno 87,5 posto djece, a 87,7 u Istarskoj županiji. Minimum bi bio 95 posto. Dubrovačko-neretvanska je lani bila na 78,5 posto, na moru dobro stoji samo Šibensko-kninska, s 96 posto. U kontinetalom dijelu je bolje - Karlovačka županija je bila na 96,6 posto, Koprivničko-križevačka na 96,3, Zagreb je na 94,8 posto. Prosjek svih županija je 92 posto, kaže dr. Petrović, u zadnje vrijeme pada Osječko-baranjska, čija je DTP procijepljenost lani bila samo 89 posto.
- Društvene mreže i poluinformacije koje tim mrežama kolaju su svima dostupne, a opet, roditelji po županijama različito razmišljaju, kaže liječnica. Ima osjećaj, dodaje, da znanstveno utvrđene činjenice do određenog broja ljudi iz nekog razloga ne dopiru, koliko god objašnjenja dobili.
Kako dodaje, jako je malo kontraindikacija, situacija kad dijete ne može biti cijepljeno, tako da i kad ima neku manju virozu, bez visoke temperature, cjepivo može dobiti.
- Kad su nam ovako male brojke procijepjenosti kao u nekim županijama, to je najvjerojatnije rezultat antivakserske klime, iako ima i roditelja koji zaborave, ili misle da dijete ne mogu cijepiti jer je bolesno pa odgađaju. Ono doista ne može biti cijepljeno u visokoj temperaturi, ali ako je nosić malo začepljen, i drugi simptomi blagi - može. Dapače, to ne treba odgađati, ključno je da ih se cijepi kad su najviše ugrožena, zato kalendar cijepljenja i postoji, napominje liječnica. Cijepiti dijete prvi put protiv hripavca sa sedam godina, napominje, nema puno smisla. Svaki termin povezan je s rizicima i težinom bolesti koju zaraza u nekoj dobi može uzrokovati.
U Hrvatskoj je od hripavca unatrag pet godina umrlo dvoje djece, 2016. i 2018., bebe mlađe od dva mjeseca, koje se nije niti moglo cijepiti.
- U sezoni kašlja treba više testirati na hripavac, pri čemu starija djeca i odrasli nisu ugroženi uopće. Međutim, tamo gdje je procjepljenost niska ta se bakterija nevjerojatno brzo širi, i bolest se kod najmanjih može itekako zakomplicirati, upozorava liječnica.
- Mislim da roditelje ne treba strašiti kaznama već ih treba osvijestiti o opasnostima. Vidjeti dijete koje se guši u kašlju je strašno i nimalo bezazleno, a cjepivo to može spriječiti, zaključuje. Na pitanje kako zaštititi djecu mlađu od dva mjeseca kaže kako u nekim zapadnim državama postoji i praksa cijepljenja trudnica, tako da dijete kroz posteljcu stekne imunitet i prije rođenja.
Cjepivo protiv hripavca ne traje doživotno, kao što je slučaj sa cjepivom protiv ospica, traje do deset godina, ali odradi svoje u najosjetljivijem periodu života djeteta. Ako veća djeca i odrasli imaju jak kašalj, bez temperature, trebali bi se testirati na hripavac ukoliko u kući živi i mala beba. Veća djeca koja kašlju će se namučiti sa kašljem, ali komplikacija neće biti, ističe dr. Petrović.
'Priča o cjepivu i autizmu učinila je puno zla'
Prim.dr.sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko - podravske županije potvrđuje kako dalmatinske županije tradicionalno imaju niže stope procijepljenosti od sjevera.
- Baš što se hripavca tiče, Dubrovačko-neretvanska je najslabija, a Virovitičko-podravska najbolja, naša je procijepljenost oko 96 posto, kaže dr. Venus. Navodi neke primjere iz vlastite prakse, primjerice obitelj sa četvero djece, u kojoj su roditelji dali cijepiti samo prvo dijete. Drugo su prvi put cjepili, javile su se neke manje nuspojave pa cijepljenje nisu nastavili, tako da treće i četvrto dijete nisu primili ni prvo cjepivo.
- Ako neko dijete ima redovitu nuspojavu, ne znači da će se ona ponoviti i kod drugog, ili bilo kojeg djeteta. Ali ne, oni više ne žele čuti za cijepljenje. Čuo sam dosad od roditelja milijardu 'razloga' zašto ne cijepiti. Priča o cjepivu protiv ospica i povezanosti s autizmom je laž koja je učinila puno zla, i potrebno je stoput ponoviti istinu da bi laž utihnula. Ima i bizarnih, o Billu Gatesu i njegovim čipovima, doživio sam to stoput. Ima i roditelja koji nisu antivakseri nego traže više informacijama, kaže dr. Venus. Ako roditelj i dalje odbija, pojašnjava, pedijatri odnosno školska mdicina to prijavljuju epidemiolozima, a epidemilozi onda pokušaju roditeljima objasniti u detalje koje su dobrobiti cjepiva.
- Ima, međutim, antivaksera koji imaju grupe, dopisuju se, podržavaju jedni druge. Imam kolega u školskoj medicini koje se napada na sudu da djeci dijele otrov. Sanitarna inspekcija je dalje ta koja roditelje prijavljuje sucu za prekršaje, a na sucu je hoće li, i kako roditelje kazniti, kaže dr. Venus. Na kraju je, kaže, žalosno da se sve svodi na osobni stav nestručnih osoba, a dijete dovodi u rizik. I on napominje kako je pitanje "zašto" više pitanje za psihologe i psihijatre.
'Farmakologija jest biznis, ali reguliran, od huškanja mnogi dobro žive'
- Sebični psihopati manipuliraju poluistinama i straše roditelje da ne cijepe djecu, izmišljajući kako cjepiva izazivaju teške nuspojave na temelju praktično nikakvih dokaza. Prestrašeni, roditelji oklijevaju cijepiti svoju djecu, i tako ih nehotice izlažu rizicima pa svjedočimo povratku hripavca, i djeci hospitaliziranoj zbog neuroloških komplikacija, što je moglo biti spriječeno, napominje dr. Čičin Šain.
- Znate li roditelje koji nisu cijepili svoju djecu, pričajte s njima. Upozorite ih da škode svojoj djeci, jer su nasjeli podvalama i huljama. Ljudska zloća nije plod smušenosti slabih nego plod bezobzirnosti onih koji su jaki, uz indiferentnost svih drugih. Budite jaki i nemojte biti indiferentni, jer se radi o zdravlju i životima djece, koja ovise o odlukama odraslih, poručuje.