Prema našim procjenama, broj dabrova raste. Mogli bismo reći i kako je prenastanjen, objašnjava nam profesor Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Prije 20 godina dabrova u Hrvatskoj gotovo da nije bilo. Morali su se raditi projekti kako bi ih se vratilo, a danas je dabrova sve više. No poput svake vrste koja se prenastani, i dabrovi nose određenu štetu sa sobom. Zabilježeno je proteklih mjeseci sve više štete u poljima, ponajviše na kukuruzu jer dabrovi koriste stabljike za svoje brane, a isto tako znaju ući u voćnjake i napraviti značajnu štetu na stablima. Grubešić kaže kako je takva šteta zabilježena u Kloštar Ivaniću i u okolici Lipika.

- Hrane se korom i veliki su. Mogu biti i teži od 30 kilograma. Često znaju izgristi drvo da se čak sruši. U šumi je teško utvrditi štetu, ali u voćnjacima i poljima je takva šteta velika - kaže Grubešić.

Profesor koji se posebno bavi zaštitom šuma i dabrovima tvrdi kako su uočili da se nije povećao samo broj obitelji dabrova, nego i broj unutar obitelji. Dabrovi naime imaju oko tri ili četiri mladunca, a Grubešić kaže kako su uočili da neke obitelji sada imaju i do sedam mladih. Dabrovima izuzetno pogoduju rijeke i pritoci gdje ima grmlja i šuma kako bi mogli raditi brane. Grubešić kaže kako ih najviše ima u mjestu Maljevac u blizini granice s BiH.

- Dabrova ima dosta oko rijeke Lonje i Česme. Dosta ga je i na području Sopja uz rijeku Dravu, a ima ga u Kašini, Zelini i Sv. Heleni. No najveća aktivnost je u Maljevcu na pritocima rijeke Gline. Tamo u jednom području ima više od 40 dabrovih brana - dodao je Grubešić.