Iran odgovara na prijetnju kopnenom operacijom na svom teritoriju jačanjem obrane oko svoje najveće naftne luke, istodobno prijeteći napadima na širi spektar ciljeva u području Zaljeva te pokretanjem masovne mobilizacije nalik onoj iz rata s Irakom 1980-ih, piše Wall Street Journal.
Analitičari i osobe upoznate s iranskom vojnom taktikom kažu da se zemlja priprema za žestoku borbu u kojoj bi mogla nanijeti veće gubitke nego što to može protiv dominantnih zračnih snaga SAD-a i Izraela.
Teheran također mobilizira stanovništvo na način koji nastoji oživjeti duh rata s Irakom iz 1980-ih. To uključuje kampanje za novačenje milijuna Iranaca, uključujući i djecu, što je stalni motiv u odavanju počasti “mučenicima” putem uličnih natpisa i plakata koji su i danas dio svakodnevnog života u Iranu.
U nedjelju je Iran pokrenuo kampanju nazvanu “Janfada”, ili “Žrtva”, kako bi regrutirao dobrovoljce za borbu protiv američkih snaga, prema tekstualnoj poruci poslanom mobilnim pretplatnicima u Iranu. Revolucionarna garda također tvrdi da provodi kampanju za regrutiranje dobrovoljaca već od 12 godina, koji bi pružali pomoćne usluge poput kuhanja i medicinske skrbi, kao i radili na kontrolnim punktovima.
Defa Press, povezan s iranskim Ministarstvom obrane, objavio je plakat za regrutaciju na kojem su prikazani tinejdžer i djevojka, oboje nasmijani. Nevladina organizacija Human Rights Activists in Iran sa sjedištem u SAD-u navodi da je primila izvještaje o djeci koja su poginula dok su radila na kontrolnim punktovima.
Tijekom iračko-iranskog rata, Basidž je mobilizirao tisuće djece koje su koristili u napadima u ljudskim valovima na iračka uporišta. Pojedinci su imali samo 12 godina. Istaknuti primjer takvog mladog borca bio je Mohammad Hossein Fahmideh, koji je kao tinejdžer služio u Basidžu i postao simbolična figura rata nakon što je, prema iranskoj naraciji, žrtvovao vlastiti život kako bi zaustavio napredovanje iračkih snaga u bitci za Khorramshahr.
Harg
Iran dodatno učvršćuje obranu na otoku Kharg, izjavio je ovog tjedna za novinsku agenciju parlamenta Ebrahim Azizi, predsjednik parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost, nakon posjeta tom izvoznom naftnom čvorištu i mogućem žarištu svake kopnene operacije. Mjere uključuju jačanje sustava navođenih projektila, postavljanje mina duž obale te miniranje i pripremu objekata s eksplozivnim zamkama, rekao je iranski dužnosnik. Vojni analitičari navode da su vjerojatno izgrađeni tuneli na mnogim otocima, koje Iran priprema braniti projektilima i drugim vrstama streljiva. Proiranske milicije u Iraku pokazale su upotrebu FPV dronova navođenih žicom, kakve u većem broju posjeduje Iranska revolucionarna garda, što predstavlja ozbiljnu prijetnju američkim postrojbama.
Režim je dao do znanja da će njegova obrana uključivati i širenje sukoba u regiji kako bi se znatno povećala cijena svakog napada. Teheran, koji je već uspio zaustaviti većinu izvoza nafte iz Zaljeva te pogoditi postrojenja i zračne luke, poručio je susjednim državama da će proširiti ciljeve na odobalne naftne platforme ako njegovi otoci budu napadnuti, navode iranski i arapski dužnosnici. Također je zaprijetio napadima na ključnu infrastrukturu poput elektrana i postrojenja za desalinizaciju vode.
Vojni analitičari, uključujući Institut New Lines za strategiju i politiku u Washingtonu, kažu da Iran ima oko milijun aktivnih i rezervnih vojnika. Među njima je oko 190.000 motiviranih boraca Iranske revolucionarne garde.
Iako je većina iranskih snaga nedovoljno obučena i opremljena neprikladnim oružjem koje ponekad datira iz prošlih desetljeća, imaju prednost u obliku planinskog terena Irana i godina iskustva u suradnji s regionalnim milicijama u asimetričnim sukobima protiv Izraela i SAD-a.
Snage raspoređene duž iranske obale imaju znatno više iskustva u oružanim operacijama nego one u unutrašnjosti zemlje, koja nije bila izravno uključena u borbene sukobe od rata s Irakom. Analitičari koji procjenjuju moguće američke kopnene operacije usredotočuju se na invaziju otoka Kharg, glavnog iranskog izvoznog terminala, u pokušaju zauzimanja iranske nafte. Ostale moguće misije uključuju zauzimanje iranskih otoka u Hormuškom tjesnacu, poput Abu Muse, koji zahtijevaju Ujedinjeni Arapski Emirati, ili upad specijalnih snaga radi zauzimanja iranskog skladišta obogaćenog urana.
Chris Long, bivši časnik Britanske mornarice u Perzijskom zaljevu, kaže da očekuje kako će Iran lansirati balističke projektile i dronove s vojnih baza na otoku Qeshm u Hormuškom tjesnacu ili u Bushehru, najbližoj kopnenoj luci Khargu, iako lansiranja ne bi bila ograničena samo na te lokacije. Projektile usmjerene prema američkim snagama na otocima Perzijskog zaljeva moguće je ispaliti gotovo bilo gdje u Iranu, rekao je.
Na otocima i s obližnje obale iranske snage u utvrđenim tunelima napadale bi invazijske snage jeftinim FPV dronovima i ramenskim sustavima protuzračne obrane, rekao je bivši ruski zrakoplovni časnik Gleb Irisov, koji je blisko surađivao s iranskim snagama dok je bio raspoređen u Siriji.
“Ne postoje polovična rješenja,” rekao je Irisov. “SAD-u je potrebno iskrcati više od 100.000 vojnika duž cijele obale da bi obranili i zaštitili ove otoke i tjesnac. Sve druge opcije završit će u masovnim američkim žrtvama.”