Osim višom cijenom duhanskih proizvoda, kroz povećanje trošarina u godinama koje slijede, država će se u skladu s europskim propisima protiv pušenja boriti i šokantnim fotografijama na kutijama cigareta.

Prijedlog zakona do kraja kolovoza je u javnoj raspravi, a nakon toga ide u hitnu saborsku proceduru. Zdravstvena upozorenja o štetnosti pušenja bit će znatno veća i zauzimat će 65 posto kutije. Morat će sadržavati opće upozorenje: “Pušenje ubija” te informativnu poruku da “Duhanski dim sadrži više od 70 tvari koje uzrokuju rak”. Uvode se i kombinirana zdravstvena upozorenja s fotografijom i porukom o posljedicama i rizicima pušenja. Kutije će sadržavati i informacije o programima pomoći za one koji žele prestati pušiti. Duhan za motanje izuzet je od kombiniranih upozorenja, a opće upozorenje i informativna poruka moraju zauzimati 50 posto površine pakiranja. Duhanski proizvodi neće smjeti sadržavati dodane arome i aditive koji omogućuju izmjenu mirisa ili okusa duhanskog proizvoda ili jačine njihova dima.

Zakonom se regulira uporaba elektroničke cigarete, koju smatraju duhanskim proizvodom te se neće moći prodavati mlađima od 18 godina. Uz to se strogo regulira i zabrana izravnog i neizravnog reklamiranja. A neizravnom promidžbom smatrat će se i besplatna ponuda duhanskih proizvoda na javnome mjestu i u javnim prostorima. Između ostalog, zabranit će se i pakiranja s manje od 20 cigareta. Novčane kazne za prekršitelje nisu se mijenjale, pa tako najveća i dalje iznosi 150.000 kuna. Svrha zakonskih izmjena je smanjiti pušenje postojećih pušača, posebno među mladima. Od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake godine umre više od 9000 ljudi, a godišnje se za liječenje bolesti povezanih s pušenjem iz zdravstvenog budžeta izdvoji više od 1,5 milijardi kuna. Životni vijek pušača u prosjeku je kraći za 10 godina u odnosu na nepušače.

U našoj zemlji pušačima se izjasnilo 39,7 posto muškaraca i 32,9 posto žena. Posebno treba zaštititi mlade, koji u razdoblju odrastanja traže uzore i modele ponašanja te formiraju životne navike. Rano eksperimentiranje, vršnjački pritisak, nedovoljna društvena potpora i nejasni roditeljski stavovi pogoduju ranom usvajanju pušačkih navika. Podaci govore da je u dobi od 11 godina 22 posto dječaka te 10 posto djevojčica probalo pušiti.