Svaki dan su nas okupljali. Slušali smo kako nam obećavaju da će plaća idući tjedan. Mi smo vjerovali i čekali. Prolazili su tjedni, a zatim i mjeseci. Plaće nije bilo, priča Tomislav Cvenić (30) kojemu tvrtka tri mjeseca nije isplatila plaću.

Kao geodet radio je u jednoj zagrebačkoj tvrtki. Vratio se u rodno Valpovo jer ga nisu plaćali. Tomislav je zbog neisplate plaća u Fini zatražio ovrhu poslodavca na koju po zakonu ima pravo.

- Predao sam im platnu listu, sve kako je određeno po zakonu, no uslijedilo je razočaranje. Iako sam listu dobio od poslodavca, u odbijenici Fine pisalo je da nije naveden ispravan broj žiro-računa - objašnjava Cvenić.

Zatim je od tvrtke tražio nove platne liste, ali je od Fine dobio još jednu "košaricu".

- Druga odbijenica je bila zato što sam taj novi zahtjev poslao krajem lipnja, a u srpnju su na snagu stupila nova pravila prema kojima platna lista koju sam priložio nije odgovarala. Zatim sam išao po treće platne naloge i opet su me odbili uz isto obrazloženje. A ta dva puta žiro-račun, koji je bio isti kao i prvi put, nitko više nije ni spominjao - kaže Cvenić.

Ali to nije bilo sve i Tomislav je zatim doživio još jedno neugodno iskustvo.

- Stigao mi je račun iz Fine prema kojem sam im dužan 120 kuna. Prenerazilo me. Prijetile su mi kamate, ovrha i blokada. Sa svojih 30 godina od roditelja sam morao tražiti novac da platim i taj dug - kaže razočarano. Tuži se na državu koja donosi zakone koje nije u stanju provesti i na djelatnike Fine.

- Osim izuzetaka, svi posao obavljaju činovnički, bez razmišljanja i bez sućuti za one kojima bi trebalo pomoći - zaključuje Tomislav.

U Fini objašnjavaju da radnik za ovrhu poslodavca koji mu ne isplaćuje plaće ili doprinose treba dostaviti obračun poslodavca o neisplati i Zahtjev za izravnu naplatu koji se može podići u svim Fininim poslovnicama te na Fininu webu.

Poslodavac koji ne isplati plaću dužan je radniku dati obračun i ovjeriti ga žigom. To znači da radnik koji želi provesti ovrhu i dalje ovisi o svojem poslodavcu koji mu nije isplatio plaću. Zakonodavac je taj problem "riješio" tako što je za neizdavanje obračuna smislio kazne koje određuje Inspektorat rada. 

U Ministarstvu rada kažu da su u prvih šest mjeseci ove godine utvrdili da 510 tvrtki nije isplatilo plaće za svojih 7632 radnika. No prema podacima Porezne uprave, trenutačno 22.792 radnika radi, a ne prima plaću. 

Sindikalist Krešimir Sever kaže da je broj puno veći.

- Tu nisu uračunati radnici kojime nije isplaćena jedna ili dvije plaće - objašnjava Sever.

Od onih koji plaću ne isplaćuju, čak 356 poslodavaca nije dostavilo ni obračune neisplaćenih plaća. S druge strane, u 2014. zbog neisplate plaće tek je 2711 radnika zatražilo ovrhu nad poslodavcem. Uspješno se naplatilo tek 1276 radnika.

Također, u Fini objašnjavaju da poslodavac, ako do pokušaja ovrhe i dođe, može sve stopirati i pljenidbu svojih sredstava proglasiti nedopuštenim.

- To je praktički lakrdija. Radnici ovim nisu zaštićeni, a može im se dogoditi da na kraju plaćaju Finine troškove. Zakon je sam sebi svrha - misli Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge u Savezu udruga za zaštitu potrošača. Krešimir Sever kaže da se radnici i dalje boje od poslodavca tražiti plaće koje su zaradili.

- Ne primaju plaću, ali radije vjeruju da će ih dobiti nego da se za njih izbore pravnim sredstvima. Paradoksalno je što to ne čine jer se boje otkaza - objašnjava Sever.

U Ministarstvu pravosuđa nisu nam odgovorili je li ovrha poslodavaca koji ne isplaćuju plaće loše regulirana niti hoće li se to popraviti. 

U Ministarstvu rada svjesni su da je malo radnika tražilo ovrhu poslodavca. Zato su inzistirali da u Stečajni zakon uđe odredba po kojoj je neisplata plaća razlog za pokretanje stečaja. Po izmjenama Zakona o osiguranju potraživanja radnika, u slučaju stečaja poslodavca, tri minimalne plaće radnicima će isplaćivati Agencija za osiguranje radničkih potraživanja.