Sabor je u četvrtak nastavio zasjedanje vrlo brzim raspravama o izmjenama Prekršajnog zakona, Zakona o USKOK-u, prijedlogu o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji se stavlja izvan snage jer su norme koje uređuju oduzimanje nezakonito stečene imovine prebačene u Zakon o kaznenom postupku (ZKP). 

O ovim zakonskim izmjenama iz saborskih klupa raspravljala je tek nekolicina prisutnih zastupnika. A čak i pojedini koji su se pojavili i prijavili za raspravu ipak su odustali pa je tih nekoliko točaka odrađeno u rekordnom roku. 

U raspravi o prijedlogu o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, Branimira Bunjca iz Živog zida zanimalo je da li je istina da je do sada oduzeto samo tri milijuna kuna nezakonito stečene imovine, iako građani sumnjaju da se radi o desetcima, pa i stotinama milijuna kuna.

No državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović na to pitanje nije mu odgovorio, odnosno rekao mu je kako nema namjeru iznositi te podatke koje zastupnici dobivaju u izvješćima nadležnih tijela.

Potom su raspravili izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koje donose nekoliko novosti. 

U ispitivanju u policiji daje se dokazna snaga u daljnjem postupku, a ispitivanje osumnjičenika pred policijom snima se uređajem za audio-video snimanje. Snimak postaje dokaz u kaznenom postupku.

Razgraničuje se i pojam žrtve i oštećenika, jačaju se prava žrtava, primjerice pravo na zaštitu od zastrašivanja, pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode itd.

Promjena ima i u institutu jamstva koje se odnose na strože kriterije za odobravanje jamčevine. Istražni zatvor mogao bi se ukinuti i zamijeniti jamstvom samo u slučaju ako je određen zbog toga što je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo u bijegu ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći.  Stav je kako bi institut jamstva, kao mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku, svakako trebalo regulirati znatno restriktivnije u odnosu na postojeće rješenje.

SDP-ov Peđa Grbin predložio je da se da se izradi potpuno novi sustava kaznenog postupanja.

- Od kada je ZKP stupio na snagu imali smo niz izmjena. Sadašnje imaju 137 članaka, a doda li se tome i odluka Ustavnog suda koji je ukinuo pedesetak odredbi, radi se o Zakonu koji nema mnogo veze s onim od prije desetak godina - istaknuo je Grbin dodavši da će amandmanom predložiti da se primjena cijelog Zakona odgodi na 1. prosinca 2017. kako bi se svi koji će zakon primjenjivati mogli pripremati.

Grbinov prijedlog da se krene u sveobuhvatno definiranje kaznenog postupanja podržao je i Mostov Vlaho Orepić. 

HDZ-ovac Stevo Culej istaknuo je da su najveće žrtve hrvatskog pravosuđa žrtve iz Domovinskog rata. 

- Lani su provedena samo 23 postupka za ratne zločine, dakle treba nam još jedno 200 godina da bi licu pravde priveli sve koji zaslužuju. Tomislav Merčep nalazi se u zatvoru zbog zločina koje nije on počinio, već navodno pripadnici njegove jedinice, iako nije dokazano da im je on bio zapovjednik - rekao je. 

Branimir Bunjac poručio je kako Živi zid neće podržati ove izmjene Zakona jer smatra da se njima ugrožava ustavni poredak i vladavina prava. Poručio je kako je očito da izmjene Zakona neće unaprijediti pravosudni sustav.

- Tvrdi nam se kako će ove, sedme izmjene omogućiti efikasan progon kriminalaca, ali svakodnevno vidimo da to jednostavno ne funkcionira - istaknuo je Bunjac, a naveo je najnoviji, današnji primjer u kojem se prepolovila kaznu Draganu Paravinji, osuđenom zbog ubojstva i pokušaja silovanja Antonije Bilić, kao i primjer čovjeka "koji je opustošio Hrvatsku, prodao naš energetski sektor strancima, a danas se predstavlja kao književnik, pametuje po medijima", misleći na Ivu Sanadera. 

- Danas je prepolovljena kazna Paravinji, on će već za četiri godine moći izaći iz zatvora. Kakvu to poruku šalje Hrvatima? Naoružajte se ili otiđite. Naše pravosuđe svjedoči i tome da oni koji su prodali INA-u slobodno šeću i pametuju - rekao je Bunjac. 
Istaknuo je i kako se ovim rješenjima praktički radi inverzija žrtve i počinitelja, pa će se, umjesto da se vještači kriminalac, vještačiti žrtvu. 

- Već sada oko 30 do 40 posto žrtava odustaje od svjedočenja iz straha da će snositi posljedice, a s obveznim vještačenjem taj će postotak biti i veći - poručio je.