KBC Split uvodi novu generaciju citološke dijagnostike koja bi mogla značajno ubrzati obradu uzoraka i povećati pouzdanost nalaza. Odjel za citologiju započeo je s uvođenjem sustava koji objedinjuje virtualnu mikroskopiju i umjetnu inteligenciju, a riječ je o prvom takvom sustavu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Umjesto dosadašnjeg pregleda stakalaca kroz klasični mikroskop, citolozi će ubuduće raditi s digitalnim snimkama cijelih uzoraka. Posebni skeneri i algoritmi umjetne inteligencije omogućit će analizu tisuća stanica, prepoznavanje područja koja zahtijevaju posebnu pozornost te bržu obradu materijala. Sustav će omogućiti i pohranu digitalnih uzoraka te konzultacije s kolegama na daljinu, bez potrebe za slanjem fizičkih stakalaca.

Za splitsku citologiju riječ je o nastavku tehnološkog iskoraka koji je započeo prije nekoliko godina.

- Ovo je drugi veliki korak splitske citologije u kratkom razdoblju. Prije manje od pet godina prvi u Hrvatskoj uveli smo u svakodnevnu praksu automatizirani sustav tekućinske citologije s digitalnom analizom slike i umjetnom inteligencijom. Zahvaljujući tom iskoraku postali smo regionalni edukacijski centar za tekućinsku citologiju. Ovaj novi, znatno bolji i napredniji sustav digitalizacije logičan je nastavak napredovanja i važan iskorak za citološku dijagnostiku - istaknuo je predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović.

Godišnje obrade oko 45.000 uzoraka

Koliko je važan rad ovog odjela, pokazuje i broj pretraga koje obavljaju. Godišnje analiziraju oko 45.000 uzoraka, među kojima su Papa-testovi, citološke analize urina te uzorci dobiveni punkcijom štitnjače, koštane srži, limfnih čvorova i dojke. S obzirom na sve veći broj pacijenata, raste i potreba za što bržom i preciznijom dijagnostikom.

Digitalizacija će se najprije primjenjivati u ginekološkoj citologiji, odnosno pri analizi Papa-obrisa, a zatim će se postupno proširiti na sve ostale vrste uzoraka koje obrađuje Odjel. Skeneri su već postavljeni, a njihovo uključivanje u svakodnevni rad je u tijeku. Istodobno se educiraju laboranti i inženjeri laboratorijske dijagnostike, nakon čega slijedi osposobljavanje liječnika specijalista citologije i citotehnologa.

Voditeljica Odjela, dr. Marina Vrdoljak Trogrlić, pojasnila je da će nova tehnologija liječnicima omogućiti pregled digitalnih snimki, dok će umjetna inteligencija služiti kao dodatna pomoć u analizi.

Algoritmi će pretraživati velik broj stanica i označavati sumnjiva područja na koja citolozi trebaju obratiti pozornost. Time se skraćuje vrijeme pregleda, a rezultati postaju ujednačeniji i pouzdaniji. Ipak, važno je naglasiti da umjetna inteligencija neće samostalno postavljati dijagnoze.

Jedan uzorak dovoljan za više analiza

- Umjetna inteligencija u ovom sustavu ima ulogu asistencije liječnicima specijalistima citologije. Ona pomaže u pregledu i analizi digitalnih slika uzoraka, ali konačnu dijagnozu i dalje donose liječnici specijalisti citologije - naglasila je dr. Vrdoljak Trogrlić.

Posebnu korist od novog sustava imat će i pacijentice koje dolaze na Papa-test. Iz jednog uzorka moći će se obaviti više različitih analiza, među kojima su virtualna mikroskopija, analiza uz pomoć umjetne inteligencije, HPV testiranje i dodatne imunocitokemijske pretrage. To znači da za svaku od tih analiza neće biti potrebno ponovno uzimati uzorak.

Prema riječima dr. Vrdoljak Trogrlić, takav način rada trebao bi znatno ubrzati dijagnostički postupak i izdavanje nalaza, uz manje dodatnih opterećenja za pacijentice.

Digitalni uzorci koristit će se i za edukaciju

Nova tehnologija neće služiti samo svakodnevnom dijagnostičkom radu. Budući da isti digitalni uzorak istodobno može pregledavati više osoba, sustav će biti vrijedan alat i u medicinskoj edukaciji. Koristit će ga studenti, specijalizanti patologije i citologije, liječnici na specijalizaciji iz drugih grana medicine, ali i stručnjaci iz drugih bolnica.

Uvođenjem digitalizirane citološke dijagnostike KBC Split tako ne unapređuje samo brzinu i način obrade uzoraka, nego otvara i nove mogućnosti za suradnju među liječnicima, razmjenu stručnih mišljenja i obrazovanje budućih generacija medicinskih stručnjaka.