Nakon početne faze napada na cijelu zemlju kako bi se svladalo zračnu premoć i paraliziralo zapovjedne centre, ruske kopnene postrojbe napreduju sa sjevera, istoka i juga Ukrajine.
No glavni vojni cilj je Kijev, gdje su počele borbe.
POGLEDAJTE VIDEO: UŽIVO O RATU UKRAJINA RUSIJA
U četvrtak, zračno napadna brigada zauzela je za nekoliko sati vojnu zračnu luku Hostomel, na rubu grada.
Ukrajinska vojska tvrdi da je povratila kontrolu nad tom zračnom lukom, no AFP to nije mogao potvrditi, a oklopne postrojbe približavaju se gradu sa sjevera.
Ruske postrojbe približavale su se u petak Kijevu i sa sjeveroistoka i istoka, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske na svojoj Facebook stranici.
"Strateški, cilj broj jedan je osvajanje Kijeva za nekoliko dana i postavljanje nove vlade i protjerivanje bivše možda korištenjem specijalnih snaga", istaknuo je u petak na Twitteru francuski vojni povjesničar Michel Goya.
"Ukrajinski predsjednik je u opasnosti", upozorila je Alexandra Goujon, francuska stručnjakinja za Ukrajinu i profesorica na Sveučilištu Bourgogne u Dijonu.
"Vladimir Putin je govorio o denacifikaciji. Ruski veleposlanik pri UN-u govori o eliminaciji vladajuće hunte u Ukrajini".
Ukrajinski otpor se organizira
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij proglasio je u četvrtak navečer opću mobilizaciju i uputio poziv rezervistima u dobi od 18 do 60 godina u svim ukrajinskim regijama što je oko 900.000 ljudi.
Tek će se vidjeti jesu li te rezervne snage dovoljno opremljene i uvježbane da bi igrale učinkovitu vojnu ulogu, uz 200.000 aktivnih ukrajinskih vojnika.
"Pozivamo građane da nas informiraju o neprijateljskim kretanjima, da izrađuju Molotovljeve koktele i da neutraliziraju okupatora!", objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane na Facebooku.
"Ako Rusija želi preuzeti potpunu kontrolu nad cijelom Ukrajinom, to će biti jako teško. To je zemlja od 40 milijuna stanovnika. Stanovništvo će pružiti otpor", rekla je Alexandra Goujon.
Ukrajinski predsjednik je također pozvao Europljane s borbenim iskustvom da dođu u Ukrajinu boriti se protiv ruske vojske, predbacivši europskim čelnicima da su "presporo" reagirali na invaziju.
Vojne snage država članica NATO-a stavljene su u pripravnost i neke postrojbe bit će upućene na istočno krilo Saveza kako bi ga ojačale. Rumunjska, Mađarska, Slovačka i Poljska članice su NATO-a i graniče s Ukrajinom.
NATO je istaknuo da te snage neće izravno intervenirati u Ukrajini.
"Nijedna zemlja ne želi proglasiti rat Rusiji", naglasila je u petak francuska ministrica obrane Florence Parly, podsjećajući da je Rusija nuklearna sila.
Iduće ruske mete?
Ruske snage za sada napreduju iz tri smjera: s Krima na jugu prema Hersonu na rijeci Dnjepru; sa sjevera iz Bjelorusije prema Kijevu, iz dva pravca sjeveroistočno i sjeverozapadno od glavnoga grada; te s istoka iz ruskog grada Belgoroda prema velikom industrijskom gradu Harkivu, po Pentagonu.
Po Michelu Goyi, zona istočno od Dnjepra i lučki grad Odesa na jugu mogli bi biti iduća dva prioriteta ruske vojske. Odesa bi mogla biti meta amfibijske operacije uz pomoć pomorskih postrojbi raspoređenih na Crnom moru.
Izvan ukrajinskih granica, susjedne Moldavija i Gruzija mogle bi isto tako postati ruske mete, rekao je u petak francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
"Vladimir Putin sije rat" i ruska ofenziva mogla bi se proširiti na te dvije bivše sovjetske republike, koje imaju separatističke teritorije posve okrenute prema Moskvi, rekao je. U Pridnjestrovlju u Moldaviji nalazi se vojna baza koja je blizu Odesi.