S obzirom da Vladin plan poticanja prodaje stanova zajmovima nije dao očekivane rezultate, premijerka Jadranka Kosor najavila je novi model poticaja prodaje izgrađenih stanova. O čemu je riječ nije otkrila ističući da će sve biti poznato do kraja mjeseca. Nadopunjavat će se i Vladini modeli kreditiranja te pomoć gospodarstvu.
>>> Milanović: Ovo je popis želja i svega što Vlada nije učinila
Zbog nelikvidnosti koja je na kraju studenog prošle godine premašila 35 milijardi kuna, Kosor je ustvrdila da Vlada neće tolerirati financijski nered. Na rješavanju tog problema odnosno na novim mehanizmima već radi nova ministrica financija Martina Dalić. Kosor je izvijestila da u Hrvatskoj trenutno ima više od 22.000 tvrtki koje nemaju ni jednog zaposlenog, ali imaju velika dugovanja.
- Nije moguće zaustaviti njihovo postojanje, ali tražimo model kako tome doskočiti. Njihovo dugovanje penje se na nekoliko milijardi kuna - rekla je. Radi se i na modelu ubrzanja stečaja. Kada su u pitanju državna poduzeća Kosor tvrdi da velika državna poduzeća poput HEP-a i Ine ne duguju ništa.
'Neće biti rasprodaje državnih poduzeća'
I dok njezin savjetnik Borislav Škegro predlaže privatizaciju velikih državnih poduzeća poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, kako bi se smanjio deficit, Kosor tvrdi:
- HEP sigurno nećemo prodavati i sasvim sigurno ništa nećemo rasprodavati - rekla je. Iako sa Škegrom nije razgovarala prije nego što je prijedloge iznio u intervjuu, Kosor je rekla da Vlada daje potporu oporavku tržišta kapitala.
- U programu gospodarskog oporavka predvidjeli smo neke korake u tom smislu. Ništa više od toga ne mogu reći, jer ništa više nije dogovoreno - kazala je. A u programu gospodarskog oporavka stoji da će država prodati svoje manjinske udjele do 25 posto u javnim i državnim tvrtkama.
Svi projekti vrijede 14 mlrd. eura
Premijerka s brošem sove, koja simbolizira mudrost i smatra se vjesnikom uspjeha, u Banskim dvorima predstavila je dio od 30 investicijskih projekata vrijednih 14 milijardi eura. S njom nije bio Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednik Vlade zadužen za investicije koji će cijeli navedene projekte nadgledati.
U prva tri mjeseca ove godine početak realizacije očekuje se za projekt hidroelektrane Ombla, a ta investicija je vrijedna 125 milijuna eura, već je pokrenut projekt Dubrovnik odnosno izgradnja trafostanice vrijedne 70 milijuna eura. Na popisu je remont i sanacija pruge na relaciji Križevci - Koprivnica, a za više od 28 kilometara utrošit će se 198 milijuna kuna. U planu je dogradnja spremnika skladišnog prostora terminala Omišalj vrijedna milijardu kuna, a tu je i dogradnja spremničkog prostora terminala Sisak u koji će biti uloženo 190 milijuna kuna. Zagrebačka zračna luka trebala bi dobiti novi putnički terminal, a investicija je vrijedna milijardu i pol kuna. Prema novom zakonu Zračna luka će se moći dati u koncesiju. Između ostalog u dovršetak luke Rijeka uložit će se milijardu kuna, a planira se uvođenje strateškog partnera. Ići će se na rekonstrukciju gata Vrulja u Šibeniku, kako bi se omogućio dolazak kruzera, a investicija je vrijedna 12 milijuna eura. U planu je dogradnja gruške luke za putnički promet, a investicija je vrijedna 9 milijuna eura.
- Srce i mozak rada Vlade je realizacija ovih projekata i programa gospodarskog oporavka. Svako radno mjesto nam je iznimno važno, kao i svaka mogućnost zapošljavanja ljudi - rekla je Kosor.
TOP PROJEKTI
- Hidroelektrana Ombla - 125 milijuna eura
- Trafostanica Dubrovnik - 70 milijuna eura
- Pruga Koprivnica-Križevci - 198 mil. kuna
- Dogradnja skladišnog prostora terminala Omišalj - 1 mlrd. kuna
- Dogradnja skladišnog prostora terminala Sisak - 190 mil. kuna
- Zračna luka Zagreb, novi terminal, - 1,5 mlrd. kuna
- Projekt Luka Rijeka - milijardu kuna
- Gat Vrulje (Šibenik), rekonstrukcija - 12 milijuna eura
- Gruška luka (Dubrovnik) - 9 mil. eura
- Projekt poboljšanja vodoopskrbe - 800 mil. kn
- centar za gospodarenje otpadom (Istra i Primorsko-goranska županija) - 100 mil. eura