Obična grafitna olovka desetak je godina bila pri vrhu ljestvice možda najopasnije krivotvorine koja je stigla na naše tržište jer je u sebi imala olovo.
Francuski proizvođač olovki BIC analizirao je olovke koje su naši zaplijenili i potvrdio da je njezina zelena ovojnica imala ovaj opasni metal. Dijete koje bi olovku stavljalo u usta i žvakalo njezin nezašiljeni dio potencijalno je unosilo u sebe i ovaj otrovni metal. Tržište krivotvorina golemo je i doslovno se krivotvori sve, od lijekova, igrački, dijelova za auto, motornih pili pa do hrane.
Nedavno je na Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” stigao med koji je “mirisao” na benzin, pa ga stručnjaci nisu htjeli ni okusiti, nego su ga poslali u Ministarstvo poljoprivrede na daljnju provjeru. Med je stigao sa štanda u Opuzenu, a stručnjaci kažu da naši nimalo ne zaziru od krivotvorenja i u tome su vrlo domišljati.
Na stranicama Stop krivotvorinama piratstvu objavili su mnogobrojne fotografije zapljena, a među njima i fotografiju čipsa Pringles u čiju su kutiju nagurali lažnu Viagru, lijek za erektilnu disfunkciju. Lažni lijek zaplijenili su carinici u Zračnoj luci Zagreb. Često detalji samih krivotvorina upućuje na mučne priče. Zakrivljena cjevčica u bočici lažnog Kenzo parfema? Vjerojatno su je rezale manja djeca koja ne znaju odmjeriti točnu dužinu cjevčice pa ona ispadne preduga ili prekratka.
Lažne pile s naljepnicama
O ovakvim detaljima carinski djelatnici redovito upozoravaju u svojim edukacijskim kampanjama gdje kupce osvještavaju da je kupovanje krivotvorina zapravo kupovanje mačka u vreći. Kad detalji na nekom proizvodu ne “štimaju”, to je dobar znak za uzbunu. A krivotvori se doslovce sve, pa i pile.
- Motorne pile zaštićenih žigova mogu se prepoznati po tome što imaju ugravirani zaštićeni žig, dok krivotvoritelji koriste naljepnice. Krivotvoriteljima je interes profit, a ne kvaliteta proizvoda i sigurnost potrošača - ističu u Carinskoj upravi. Zato je i ambalaža krivotvorina lošija i neuredna u odnosu na originale.
A lani je Carinska uprava na granici zaplijenila 90.323 komada krivotvorene robe, uništili su lažnjake vrijedne oko 4,5 milijuna kuna.
Financiranje kriminala
Pretražujući tržnice i buvljake, carinici su također lani oduzeli 227.848 komada krivotvorina vrijednih oko 11,4 milijuna kuna. Sveukupno, u njihov ruke palo je 318.000 lažnih proizvoda koji bi vrijedili 15 milijuna kuna da su ih uspjeli prodati na tržištu. A iza prodaje krivotvorina često se financira trgovanje drogom, ljudima, pranje novca, krivotvorenje dokumenata... Najviše robe dolazi iz Kine i Indije. Sve je veći trend slanja takvih proizvoda u malih pošiljkama poštom i brzom dostavom jer je mala vjerojatnost da će ih otkriti, a obično se radi o proizvodima koje netko naručuje internetom.
Mnogi potrošači budu neugodno iznenađeni kad od Carinske uprave dobiju obavijest da su naručili krivotvorenu i da moraju podmiriti trošak uništenja, ali često im se to ne naplati ako se uvjere da su kupci naivno naručili proizvod misleći da se radi o originalu.
Oko 84.500 igračaka
Toliko su carinici lani zaplijenili igračaka te druge sportske opreme. S obzirom na to da su djeca osjetljiva kategorija, ovi se proizvodi smatraju vrlo opasnima.
15.895 parfema
Ovoliko je na granici palo što parfema, što krivotvorene kozmetike. Takvi proizvodi dolaze u dodir s kožom i mogu biti opasni jer im se ne zna točan sastav.
Najviše duhana
Carinici godinama na granici zapljenjuju najviše duhana i cigareta, koji redovito čini tri četvrtine svih zapljena krivotvorene robe.
33.300 pari obuće
Vrlo su popularne i sportske robne marke pa se najviše krivotvori tenisica. Ovoliko je kod nas lani zaplijenjeno pari sportske i druge obuće.
59.139 naočala
Modni dodaci uvijek su ljetni hit na štandovima i buvljacima. Ovoliko su carinici lani zaplijenili komada naočala, torbi i satova.
50 posto lijekova lažno
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je 50 posto lijekova s interneta lažno, a kupci najviše naručuju tablete za erektilnu disfunkciju.
Opasan internet
Sve više raste broj zapljena malih pošiljki koje su naručene internetom. EU je 2015. zaplijenila robu vrijednu 58 mil. eura, koja je stizala poštom.