Prošlo je pet godina od kraha investicijske banke Lehmann Brothers, koji je označio početak današnje financijske krize, ali i ukazao na nemoralnost banaka i bankara te promašene politike zbog kojih i danas plaća cijeli svijet. No, gdje su danas odgovorni? 

Banka federalnih rezervi u Dallasu izračunala je kako su ukupni gubici krize oko 28 milijardi dolara. Kriza je zapravo počela na američkom tržištu nekretnina, potaknuta drugorazrednim hipotekarnim kreditima od banaka na Wall Streetu. Problem je nastao kada su banke postale toliko međuovisne da bi kolaps jedne značio i kolaps svih ostalih. 

U desetak država još se vode istrage 

U SAD-u je zbog te situacije tek nekoliko slučajeva imalo sudski epilog. Michael McGarth osuđen je na 14 godina zatvora zbog nečasnih aktivnosti unutar U.S. Mortgage Corporation, što je investitore stajalo oko 136 milijuna dolara. 

U zatvoru je završio i Lee Farkas, koji je trgujući hipotekarnim obveznicama, stvorio gubitke od gotovo 3 milijarde dolara i slomio financijske institucije. 

Šefovi američkih banaka slobodno šetaju

No, zanimljivo je da još nije osuđen niti jedan od šefova velikih američkih banaka koji su iskoristili milijarde dolara državnih potpora. Slučajeva za sud ima u državama širom svijeta, od Islanda, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Grčke. Trima predsjednicima irske banke Anglo Irish suđenje je zakazano tek za sljedeću godinu.

U Španjolskoj se još vodi oko 100 istraga kojima se ne nazire kraj. Najveći problem u istragama je nedostatak opipljivih dokaza, ali i opća tendencija društva za pohlepom. Tijekom istrage najčešće se događa da su za nepravilnosti odgovorni 'veliki', no najčešće nastradaju 'male ribe'.

Nema fizičkih dokaza

Uglavnom su šefovi stvarali atmosferu u kojoj je niže osoblje imalo dojam da može zaobići neka pravila i vrijednosti. Da su ostavljali pisane upute, istražitelji bi danas imali čvrste fizičke dokaze.

Jedan od takvih slučajeva je onaj Jeromea Kerviela, zaposlenika jedne od najvećih francuskih banaka. Sud u Parizu osudio ga je na tri godine zatvora jer je banka Société Générale nakupila gubitke od 4,9 milijardi eura.

Kada je izbio skandal za koji je optužen Kerviel, direktor banke Daniel Bouton je bivšeg zaposlenika usporedio s teroristom. 

- Okrivite ludi financijski sustav! Šefovi su svjesni visokog rizika u investicijama. Nisu se žalili kada je banka u nekoliko mjeseci zaradila 1,5 milijardi eura. Banka samo želi zaraditi novac, što je brže moguće, koliko god je moguće. Netko kao ja je u sličnoj situaciji kao prostitutka. Šefovi nas obilaze tri puta na dan pitajući koliko smo novca zaradili - rekao je Kerviel.

Banke rastu, a za krizu nitko ne odgovara

Posljedice krize dovele su do stvaranja nekih novih propisa za banke. No najambiciozniji propisi kojima bi se ograničila veličina banke, uglavnom ostaju bez potpore.  

Zapravo, došlo je do toga da su najveće banke u međuvremenu postale još veće. Primjer je šest najvećih američkih banaka, čija je aktivnost sada 37 posto jača nego prije pet godina. Istih šest banaka čini 58 posto ekonomije SAD-a. Primjerice, najveća banka JP Morgan velika je koliko i cijelo gospodarstvo Velike Britanije, piše US News.

Tijekom pet godina, o krizi je napisano oko 300 knjiga, među kojima je najpoznatija 'Banke su nevolja: Pisma Wall Streetu', koja sadrži 150 pisama Amerikanaca posvećenih bankama na Wall Streetu. Neka pisma su puna ljutnje, neka su puna pitanja i ogorčenosti jer odgovorni za nastalu situaciju ne snose sankcije, niti priznaju odgovornost. 

Bankari tvrde kako je teško da će se ovakva kriza ponoviti. Malo tko im vjeruje, a običan svijet sve više živi u uvjerenju da gospodarstvo ne radi za njih, već kuje zavjeru u kojoj će se okoristiti samo pojedinci.