Ovo što sad radimo naprosto nije fizički izvedivo s našim kapacitetima, kaže nam prim. doktor Branko Kolarić, epidemiolog iz zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

U Štamparu su sad, ističe Kolarić, apsolutno svi u pogonu, neovisno o specijalizaciji. Dakle, kontakte s oboljelima i praćenje kontakata, osim epidemiologa, rade baš svi liječnici Nastavnog zavoda “Dr. Andrija Štampar”: i psihijatri, i specijalisti školske medicine...

No prim. dr. Kolarić mišljenja je da bi za praćenje kontakata trebalo angažirati ljude koji nisu liječnici, koji nisu stručnjaci u tom području, upravo zato da bi se liječnici mogli baviti isključivo onim stručnim, zdravstvenim dijelom. Zapadne zemlje imaju različitite modele ulaženja u trag kontaktima zaraženih, ali uglavnom to nigdje ne rade liječnici.

Predragocjeni su za posao takve vrste i zapadne zemlje to znaju. Taj dio posla mogu obavljati ljudi koji imaju iskustva u komunikaciji, koji su disciplinirani i sustavni pri uzimanju podataka. Za takav posao uistinu nije potrebna liječnička diploma i mnoga druga zanimanja imaju te vještine te bi itekako mogli uskočiti.

- Praćenje kontakata bi mogli obavljati ili ljudi iz zdravstvenog sustava koji trenutačno ne rade zbog epidemije ili, primjerice, nezaposleni bilo kojeg zvanja koji su u epidemiji izgubili posao. Ne mora biti riječ o ljudima iz medicinske struke, nego je glavno da imaju dobre komunikacijske vještine te da onda telefonski, po standardnoj špranci koju dobiju, nazivaju ljude i skupljaju informacije. Naravno, sve pod nadzorom i vodstvom epidemiologa - ističe prim. dr. Kolarić dodajući kako za pandemiju ni jedna zemlja ne može imati dovoljno kadra, ali onda treba posegnuti za ovakvim rješenjima koja bi rasteretila preopterećene epidemiologe.