Svaka lipa koju uprihodi i potroši Crkva, sportske udruge poput Dinama, komore poput HGK i sve ostale udruge, morat će biti vidljiva cijeloj javnosti. Morati će popisati i svu imovinu. Tako će se konačno dobiti uvid u to kako posluju neprofitne udruge. Novi zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija usvojila je u četvrtak Vlada na sjednici. 

Također, ako ostvaruju godišnji prihod veći od 230.000 kuna od gospodarske djelatnosti, morat će osnovati posebnu tvrtku za tu djelatnost. 

Ako biskupija prodaje knjige, kalendare... mora imati tvrtku

Konkretno, ako neka biskupija prodaje knjige, zemljišta, kalendare, morat će poslovati preko tvrtke. Udruge koje prodaju ili piće ili igrače, također će morati imati tvrtke. Oni su obveznici poreza na dobit, fiskalizacije i svih drugih pravila koja vrijedi za tvrtke. 

- Oni koji ostvaruju prihode iznad 230.000 kuna moraju osnovati trgovačko društvo i voditi knjige po zakonu o trgovačkim društvima i u tom dijelu ćemo itekako voditi nadzor. Kad je u pitanju gotovina tu ćemo ići na posebne propise i zaista nastojat ćemo uvesti kompletni nadzor po osnovi fiskalizacije. Taj dio se neće riješiti kroz Zakon o neprofitnim udrugama nego kroz Zakon o fiskalizaciji – rekao je ministar financija Slavko Linić. 

Izuzetak su tvrtke koje se bave iznajmljivanjem svoje imovine

Izuzetak od osnivanja tvrtke će imati oni koji se bave iznajmljivanjem svoje imovine, koliki god prihod ona donosila. 

Zakon je predložen na Vladi, nakon dugo najava. U prvom prijedlogu, izašlo se ususret Crkvi, pa ona nije morala voditi knjigovodstvo, morala je samo izvještavati kako troši prihod iz proračuna koji godišnje iznosi direktno 250 milijuna kuna. Sada će morati pravdati sve svoje prihode i imovinu. 

Osim toga, podložni su kontroli Ministarstva financija. 

Kako će Crkva voditi posvećivanje kuća, uplate za mise, vjenčanja i sprovode?

Ostaje nejasno kako će se voditi primjerice posvećivanje kuća, uplate za mise, vjenčanja, sprovode. To je aktivnost od koje Crkva ostvaruje prihode, ali pitanje je može li se smatrati gospodarskom aktivnošću iako je jasno da se prodaju određene usluge. 

Iz Linićeve izjave proizlazi da bi i za to trebalo izdavati račune jer se želi nadzirati poslovanje s gotovinom. 

Za one s velikim prihodima dodatne kontrole

Kako bi se uvela dodatna kontrola, svi koji ostvaruju prihod veći od 10 milijuna kuna, morat će imati izvješća nezavisne revizije, a oni iznad tri milijuna kuna o načinu poslovanja. 

Neprofitnih organizacija ima oko 50.000 iako su mnoge neaktivne. Procjena je da su im godišnji prihodi 10 milijardi kuna. 

Uvode se kazne: Od 50.000 do 500.000 kuna

Dosad nisu imali obvezu predavanja izvješća, a niti kazne. Sada se uvode kazne od 50.000 do 500.000 tisuća kuna za nepoštivanje zakona. 

- Uvodimo nove kontrole, a poslovanje će biti na načelima dobrog financijskog upravljanja. Postojat će kontrole unutar samog sustava, a želimo se pridržavati načela transparentnosti i javnosti rada – zaključio je Linić.