U teoriji, a u praksi još i više, puno se raspravlja o opsegu i sadržaju domene roditeljske odgovornosti za školski uspjeh djece.

Raspon oprečnih mišljenja kreće se od uloge opskrbljivača udžbenicima i školskim priborom i opomenitelja koji, po uočenoj potrebi, oštro izgovara: ‘Primi se knjige’ - što je stajalište onih roditelja koji se žele autoamnestirati od participiranja u akademskom razvoju djece, do uloge apsolutnih nositelja svih obveza i odgovornosti za obrazovanje djece, tj. zaposlenika (roditelja) u tvrtki ‘Moje dijete’ - što je stajalište onih nastavnika koji se žele osloboditi i posljednjeg zrnca odgovornosti u svojem radu. Roditeljsku je ulogu u kontekstu školskog uspjeha djece nemoguće definirati crno-bijelom tehnikom jer svaki sudionik (dijete, škola, roditelj) ima obveze i odgovornosti. 

Tako uloga roditelja podrazumijeva tri ključne zadaće: razvoj kvalitetnog odnosa prema radu, naučiti dijete kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme te pomoći djetetu da definira interese i pretvori ih u osobine. Dobra ideja bez rada ostaje samo zgodna zamisao koja nam je jednom pala na pamet. Talent bez rada s vremenom trune i razgrađuje se u mrtvi kapital, što je proces tijekom kojega se otpuštaju frustracije i ogorčenja zbog toga što svijet nije prepoznao ‘veličinu njegova genija’. 

A čovjek bez rada ne može postati čovjekom. Radom ideje postaju stvarnost, talenti zbiljske vještine, a čovjek – misaono i djelatno biće koje razmišlja o tome što želi biti i koje radom to i postaje. Kako će dijete percipirati rad – kao odrađivanje i tlaku ili kao oblik izražavanja i nužan instrument osobnog napretka, ovisi najvećim dijelom o roditeljima. Oni svojim primjerom, komentarima, stavovima i usmjeravanjima izlijevaju temelje i oblikuju djetetov odnos prema radu, a to je, u konačnici, i odnos prema životu.

Ako roditelji šire atmosferu ‘rada kao nužnog zla’, ako sami nisu spremni zasukati rukave i slično, ne može se očekivati da dijete izraste u osobu svjesnu važnosti vlastitog angažmana, truda, volje, upornosti i aktivnosti te koja ima karakterne snage da samostalno ostvaruje svoje želje, tj. da izgrađuje svoj život. Razvoj smisla za sadržajno pozitivno osmišljavanje slobodnog vremena također pripada roditeljskoj ingerenciji. 

Razlika između kvalitetnog i nekvalitetnog slobodnog vremena je u tome što je prvo produktivno, aktivno i djelatno stvaranje iskustava pri čemu dijete formira mišljenja te razvija duh i tijelo, dok je drugo neproduktivno, pasivno i nedjelatno konzumiranje iskustava pri čemu nisu angažirane djetetove misaone, duhovne i tjelesne snage. Razliku između kvalitetnog i nekvalitetnog ne čine vrste aktivnosti, pri čemu bi stvari tipa ‘klavir, francuski, košarka, čitanje, kazalište...’ bile svrstane u ‘dobro’, a ‘gledanje TV-a, igranje igrica, dosađivanje...’ u ‘loše’ - distinkciju čini odnos prema slobodnovremenskoj aktivnosti.

Primjerice, ako dijete gledajući film s roditeljima komentira (a poslije i samo sa sobom) radnju filma, karaktere likova, ako vrednuje sadržane ideje i osvještava mogući utjecaj filma na sebe, riječ je o kvalitetnom provođenju slobodnoga vremena. Ako film gleda bez ikakvog misaonog odnosa prema viđenome i tako dopušta neometani ulaz porukama u svoju podsvijest, riječ je o nekvalitetnom provođenju slobodnog vremena.

Oni odgojnim postupcima djeluju na izgradnju stila provođenja slobodnog vremena. Također, roditelji najbolje poznaju dijete i u mogućnosti su uočiti za što ono pokazuje afinitete, što ga veseli i u čemu je dobro. Nakon što se detektiraju ta područja, ne smije se dopustiti da ona ostanu nedovršeni i neizgrađeni smisao za nešto. Odabirom i obogaćivanjem obrazovnih utjecaja roditelji trebaju raditi na tome da urođene sklonosti postanu osobine pojedinca. 

Školski uspjeh djece i kvaliteta njihova obrazovanja pod utjecajem su brojnih faktora: nastavnika, obrazovne politike, škole, djetetova karaktera, inteligencije. Roditelji, uvelike usmjeravaju tijek obrazovnih i akademskih rezultata upravo prema načinu kako grade sustav kanala kojima teku bistre ili mutne vode rada, slobodnoga vremena i osobina njihove djece.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje