Ovogodišnji rezultati probnih ispita za maturante ne iznenađuju jer uglavnom potvrđuju već ustaljeni trend onoga što je maturantima “najteže”.
Međutim, pomalo zabrinjava što su rezultati iz pojedinih predmeta, kad se usporede s lanjskima, u osjetnom padu, čak i kad imamo u vidu činjenicu da maturanti na ovo besplatno probno testiranje ne izlaze još posve pripremljeni za maturu, kazala je dr. sc. Maja Brkljačić, voditeljica programa za mlade u Otvorenom učilištu Algebra. Oni su i ove godine proveli probno testiranje maturanata, na koje se u osam hrvatskih gradova javilo više od 4000 učenika.
U svojoj analizi podataka, stručni tim Algebre zaključuje kako je najveći pad uspjeha u rješavanju probnih ispita uočen u hrvatskom jeziku. Ove godine, naime, na višoj razini riješenost ispita je 47 posto, dok je lani bila 53 posto, a 2015. godine 51 posto. B razinu učenici su podjednako riješili kao i stariji kolege prošlih godina. Kako ističe dr. sc. Maja Brkljačić, važno je uzeti u obzir da učenici u periodu između rješavanja probnih ispita, u travnju, do polaganja državne mature, u lipnju, u većini slučajeva poboljšaju svoje rezultate za 15-20 posto.
Moraju više raditi
Matematika je i dalje bolna točka naših maturanata. Riješenost na nacionalnoj razini jedva prelazi trećinu testova, odnosno iznosi 37 posto za A razinu te 43 posto za B razinu. Maturanti iz Osijeka ove su godine pokazali najbolje rezultate iz matematike, a prate ih Zagreb i Rijeka.
Osnovnu razinu matematike svi su učenici riješili bolje nego lani.
Rezultati probnih ispita su ogledalo onoga kako su djeca učila kroz cijelu godinu u školi. Matematika je ispala najlošija jer zahtijeva puno logičkog razmišljanja, a tu su očito malo podbacili unatoč tome što su profesori s njima jako puno radili. Imali smo i dodatne sate u redovnoj nastavi prije ispita. Ovi su rezultati upozorenje učenicima da moraju još mnogo raditi.
Zato te probne ispite smatram potrebnima i korisnima. Uvjerena sam da će na kraju rezultati na maturi biti puno bolji i da će svi položiti jer će nakon ovih probnih ispita još više zapeti - rekla je Ana Pinjušić, ravnateljica Privatne gimnazije i ekonomsko-informatičke škole Futura.
S tim se slažu i učenici koji su prošli testiranje te ističu kako im je to bilo važno iskustvo.
Za razliku od matematike, u svim gradovima osim Dubrovnika riješenost engleskog jezika je viša od 75 posto i u višoj i u osnovnoj razini. Osječani su i ovdje pokazali najbolje rezultate, sa 73 posto riješenosti testa.
'Sustav se degradira'
Materinji jezik, zanimljivo, nije toliko uspješan. Riješenost je u svim gradovima bila između 47 i 52 posto. Dubrovčani su pokazali najbolje znanje u hrvatskom, a svi su bili podjednako dobri i u A i u B kategoriji.
No pritom treba istaknuti kako bi učenici gimnazija uglavnom morali biti spremni uspješno riješiti višu razinu testova iz sva tri predmeta te da im je državna matura uvjet za završetak srednje škole. Iako učenici na državnoj maturi ipak pokažu više znanja nego na probnim ispitima, stručni obrazovni timovi već niz godina uočavaju kako je znanje sve lošije.
No isto tako, najtalentiraniji učenici dolaze iz svih krajeva Hrvatske, bez obzira na uvjete u kojima se školuju.
- Nažalost, sustav državne mature se degradirao kako bi se prilagodio nižem stupnju znanja srednjoškolskih učenika, a znanje je sve slabije zbog pomankanja kompetitivnosti škola - prokomentirao je rezultate mature predavač na studiju dizajna pri Arhitekstonskom fakultetu dr. sc. Krešimir Dragčević. Prema njegovu mišljenju, škole radi vlastitih boljih rezultata djeci previše “gledaju kroz prste”, što se vrlo brzo uočava već na državnoj maturi.
- Zbog toga i sve više fakulteta vraća prijamne ispite te se sve češće postavlja pitanje: je li državna matura bačen novac - ističe Dragčević.