24express: Prošli je tjedan broj nezaposlenih probio broj 370.000, što ste popratili nadom u sunce i toplo vrijeme, odnosno, sezonskim zapošljavanjem koje bi trebalo smanjiti taj broj. Je li to sve od rješenja koje možete ponuditi?
Naravno da to nije rješenje. Razumljivo je da ćemo tijekom turističke sezone smanjiti broj nezaposlenih, ali na jesen će ih opet biti više. Zbog izostanka strukturnih promjena i reformi, već pet godina više gubimo radnih mjesta nego što ih otvaramo. Reformama koje je pokrenula ova vlada te rastom investicija do kraja godine mogli bismo vidjeti naznaku pozitivnog trenda, što znači da ćemo otvarati više radnih mjesta nego što ih gubimo, no to još neće dovesti do pada broja nezaposlenih, eventualno će biti manje drastičan. Kada se pokrene gospodarstvo, trebat će još barem šest mjeseci da se učinak vidi na padu broja nezaposlenih, jer će poslodavci, poučeni lošim iskustvom dugotrajne krize, nastojati povećati opterećenje postojeće radne snage. Tek kada se taj trend ustali, počet će otvarati radna mjesta. Stvarni i trajni pad nezaposlenosti nećemo vidjeti do 2014. godine.
24express: A kada će i kako krenuti investicije i nova radna mjesta? Vladi je uspjelo nemoguće - u širokoj fronti ujediniti svu oporbu, Crkvu i nevladine udruge protiv Zakona o strateškim investicijama u kojem neki vide rasprodaju nacionalnog bogatstva, a neki novi prostor za korupciju i pogodovanja.
To je Zakon o kojem bismo trebali imati konsenzus jer treba omogućiti dolazak investicija u Hrvatsku. Nije riječ o rasprodaji Hrvatske. Moramo promijeniti i stav prema investitorima i shvatiti da je normalno da onaj tko ulaže želi i zaraditi. Bez investicija, posebno u realni sektor , ne možemo otvoriti nova radna mjesta, a broj nezaposlenih će nam osjetno pasti tek kada nam BDP bude barem 2,5 posto.
24express: Tolik se rast BDP-a u ovom trenutku čini kao znanstvena fantastika?
Godinama smo rast BDP bazirali na povećanoj potrošnji koju smo pokrivali dodatnim kreditnim zaduženjem, i to nas je dovelo gdje smo sada. Dužni smo oko 170 milijardi kuna, a ove godine samo za kamate i dodatna zaduženja moramo platiti oko 10 milijardi kuna. Hrvatska mora početi stvarati novu vrijednost i proizvode koje možemo prodati, bilo u našem okruženju, bilo u Europi, Americi ili na Dalekom istoku. Na svim tim tržištima sigurno možemo naći svoje mjesto.