Tisuće ljudi mirno su prosvjedovale treći tjedan zaredom u Parizu i u drugim francuskim gradovima zbog nacrta zakona o sigurnosti.
Ranija dva prosvjeda završila su se nasilnim izgredima i sukobima redarstvenih snaga i prosvjednika koje su vlasti nazvale "radikalima" i "razbijačima", napose pariške.
Ovi novi prosvjedi, organizirani na poziv udruge sindikata, lijevih političkih organizacija i pokreta, održali su se uz veoma jake mjere sigurnosti, osobito u Parizu, kako se ne bi ponovili nasilni izgredi.
U Parizu su redarstvene snage okružile tisuće prosvjednika - organizatori procjenjuju da ih je bilo 10.000 - i uhitile više od sto ljudi, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Velik broj uhićenja potaknuo je napetost među prosvjednicima u Parizu, ali u subotu predvečer nije bilo dojave o većem izgredu.
U Lyonu, na istoku, gdje se po procjeni policije okupilo oko 2000 ljudi, potonja je suzavcem uzvratila na kamenje i druge predmete kojima su je prosvjednici gađali. Slično je bilo i u Lilleu, na sjeveru, gdje se prosvjednike rastjeravalo suzavcem na kraju mimohoda.
Prosvjedi su se održali i u Montpellieru, Marseilleu, Toulouseu i Strasbourgu, svi s oko tisuću sudionika.
Noseći transparent s natpisom "Stop zakonima koji guše slobodu, stop islamofobiji", pariški prosvjednici su kritizirali vladin nacrt zakona i izvikivali slogan "Svi mrze policiju".
Francuzi već tjednima prosvjeduju protiv spornog zakonskog prijedloga o sigurnosti kojim se htjelo zabraniti snimanje policajaca u akciji, a kritiziraju ga dio ljevice, novinari i nevladine udruge za ljudska prava.
Optužuju predlagatelja da člankom 24 želi ograničiti slobodu govora i uvesti "instrumente masovne kontrole".
Kritike su se zaoštrile nakon policijskog premlaćivanja glazbenog producenta, crnca, 21. studenog, koje je snimljeno.
Vlada je na kraju popustila i naredila parlamentu da pronađe novu formulaciju a Senat će o tekstu glasati u siječnju.
Prosvjednici su u subotu negodovali i zbog zakona o suzbijanju separatizma za koji neki s ljevice tvrde da "stigmatizira muslimane", a svrha mu je jačanje borbe s radikalnim islamom, nakon džihadističkog napada u kojemu je odrubljena glava profesoru Samuelu Patyju.