Kuća mi se raspada. Usred dnevnog boravka imam metalnu cijev koja služi kao potporanj jer bi se strop mogao urušiti. Kuću ne smijem nadograđivati, ne mogu je prodati niti u nju ulagati, govori Stjepan Tihelka (78) koji živi na početku Sesveta, na trasi produžetka Branimirove.
On i desetak njegovih susjeda već godinama s Gradom Zagrebom ne mogu postići dogovor oko otkupa parcele.
- Imam parcelu od 900 kvadrata, a kuća ima 85 kvadrata. Nisam ni znao da Grad ima planova s mojom zemljom, a sve sam prije nekoliko godina čuo od susjeda.
Nema popravka ni prodaje
Dodatno, prošle godine sam predao zahtjev za legalizaciju dijela kuće koju sam nadogradio nakon 1968. godine. Tada su mi rekli da sam u postupku izvlaštenja, ali nitko mi se nije javio – objašnjava Tihelka koji živi sam. Sin mu je poginuo, a ubrzo nakon njega preminula mu je supruga. Nekretninu su mu procijenili lani, ali mu nisu dali nikakvu ponudu.
U istoj je situaciji i Željko Bakran (46) koji živi nešto dalje, na istoj trasi.
- Imam suprugu i troje djece u dobi od 11 do 13 godina. Naša kućica ima 55 kvadrata, a zemlja 202 kvadrata. Očajnički nam treba mjesta. Iako je moja kuća legalna i sagrađena prije 1968., s njom ne mogu ništa jer je u postupku izvlaštenja od 2011. godine. Moja obitelj doslovno živi s kuferom u ruci te čekamo da se Grad Zagreb smiluje i otkupi našu kuću da možemo ići dalje – objašnjava ovaj umirovljeni branitelj.
Godinama čeka procjenu
On je suvlasnik i ima samo trećinu kuće. Vještaci su mu se javili još 2011. godine kako bi procijenili nekretninu, ali on nikad nije dobio tu procjenu, kao ni informacije koliko će dugo čekati da se situacija raščisti. Voljan je prodati kuću jer mu je premalena za obitelj, ali čekanje je sve što mu preostaje.
Na pravdu za svoju upropaštenu zemlju na zagrebačkom Črnomercu dugo čeka i Anica Sedmak (70).
- Ispod Vaupotićeve ulice otvorilo se klizište 2008. godine. Radi sanacije tog klizišta, iako nije u blizini moje zemlje, Grad Zagreb mi je posjekao 800 kvadrata šume, posred moje zemlje je sagradio servisni put i potporne kamene zidove te preusmjerio potok. Ukupno su mi od 1100 kvadrata zemlje uzeli 490 kvadrata, a ja do danas nisam dobila ni lipe – očajna je Anica koja smatra da je upravo stres bio razlog njezinoj bolesti jer je dvaput preboljela rak dojke. Kaže kako je jedva nakon tri godine uspjela dobiti novac za posječenu šumu.
- Da se nisam bunila, ni to ne bih dobila. Pokušali su mi 2008. podvaliti ugovor u kojem piše da su mi uzeli samo 44 kvadrata zemlje. Trebalo im je sedam vještačenja od tada do danas da ustanove kako su ipak uzeli 490 kvadrata. Sve sam predala odvjetnici jer više nemam snage. Toliko o svetosti vlasništva – ogorčeno nam Anica pokazuje hrpu dokumentacije koju je skupila svih ovih godina.
Da je problem širi objašnjava odvjetnica Radmila Bonifačić, koja se u Zagrebu već godinama bavi sličnim slučajevima. Smatra kako je je problem u lošem Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade.
Zakon je posve nerazuman
- Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade stupio je na snagu u srpnju 2015. godine. Budući da je pun odredbi koje su protivne Ustavu, odvjetnici su pokrenuli ustavnu inicijativu radi ispitivanja ustavnosti tog Zakona. Dojam je da zakon ide u korist korisnika izvlaštenja, a to su npr. HAC (autoceste, prometnice), to će biti i Pelješki most (prilazni dio), Grad Zagreb, Hrvatske vode... Tim zakonom Hrvatska se vratila na poziciju Ustava iz SFRJ iz 1974. godine jer je vlasništvo posve obezvrijeđeno, a bilo koji, pa i privatni interes investitora, postaju strateške investicije – objašnjava Bonifačić dodajući kako Ustavni sud još nije donio ocjenu ustavnosti. Kritike su brojne.
- Građani će biti pregaženi jer će korisnici imati pravo stupiti u posjed prije okončanja postupka polaganjem novca na račun onoga tko je obuhvaćen tim postupkom, što prije nije bio slučaj. I ranije je korisnik izvlaštenja mogao prije vremena u posjed npr.ceste, no sad je to postalo drastično uz neprimjerene cijene i silu.
Postupak izvlaštenja je hitan, ali hitnost uvijek ide u korist korisnika izvlaštenja. Procjene nisu tržišne i tu nastaju problemi jer je potrebno mijenjati Zakon o procjeni vrijednosti nekretnine. Građane se deložira, novac na računu čeka ili se uzme kao akontacija te kreće žalba Ministarstvu pravosuđa. Unatoč hitnosti, žalba se rješava nekoliko godina jer je nadležno ministarstvo zatrpano... Kao naknada može ići i druga nekretnina, no to je sve rjeđe. Dakle, kad se nekretnina uzima, onda je sve hitno, a kad se rješava o žalbi, gdje građani često uspijevaju putem punomoćnika, onda se čeka – upozorila je Bonifačić na probleme.
Spora pravda, hitno uzimanje
Dodaje kako su u tijeku izmjene tog zakona u smislu još većih ograničenja prava građana te će država, tj. korisnik izvlaštenja, npr. Grad Zagreb ili HAC imati pravo i uknjižiti se na nekretninu građana i prije gotovog postupka, a sve zbog toga jer se trebaju povući što prije sredstva iz europskih fondova te zbog toga jer su prioritet ove države investicije, a ne građani. Ne zna se koliko je u Hrvatskoj vlasnika u postupku izvlaštenja. Iz Grada Zagreba nismo dobili odgovor na pitanja o broju slučajeva i kritikama na dugotrajnost.