O velebnom i napola obnovljenom neobaroknom dvorcu Sveti Križ Začretje, koji se prostire na čak 2700 četvornih metara i nema adekvatno grijanje, brine se umirovljena znanstvenica i sveučilišna profesorica Mirna Flögel-Mršić, koja je 2002. godine kupila potpuno devastirani dvorac i tako ga spasila od propasti.
- Spomenula sam lokalnom slikaru Ivanu Lovrenčiću da moj stariji sin Janko, koji živi u Londonu, želi kupiti vikendicu na moru. Rekao mi je da je lokalna poljoprivredna zadruga u stečaju i prodaje dvorac te mi sugerirao da ga kupimo. Prikupili smo novac, prodali jedan stan u Zagrebu i kupili dvorac. Bio je u užasnom stanju, potpuno propao zbog dugogodišnjeg neodržavanja. Prvo sam u arhivima proučila izvorno stanje dvorca, a onda sam ga počela obnavljati od temelja uz pomoć lokalnih obrtnika. Proveli smo kanalizaciju, sanirali dimnjake, obnovili građevinsku stolariju i dio krovišta. To je bio ogroman posao - kaže Mirna Flögel-Mršić.
Dvorac je spomenik kulture prve kategorije, a građen je i dograđivan tijekom 17. i prve polovice 18. stoljeća. U njemu su živjele hrvatske plemićke obitelji Keglević, Sermage i Vranyczany-Dobrinović, a tijekom stoljeća bio je poznat i kao rasadnik hrvatske kulture. Zbog toga je Mirna Flögel-Mršić, elokventna i vitalna, vrlo kritična i u komunikaciji ponekad provokativna čuvarica kulturne baštine, odlučila u njemu izložiti vrijednu ostavštinu svoje obitelji, od stilskog pokućstva i slika do skulptura, knjiga i rukopisa te drugih umjetnina, koje su prikupljali tijekom 400 godina. Ideja je bila da dvorac Sveti Križ Začretje funkcionira kao samoodrživ muzej kulture življenja.
- Dvorac svjedoči o našem kulturnom identitetu i povijesnoj povezanosti hrvatske i europske kulture - kaže te napominje kako je zamislila da bude mjesto na kojem će se na najbolji mogući način povezati kultura, umjetnost i znanost. Zato je odmah nakon završetka obnove udahnula dvorcu novi život. Počela je organizirati izložbe, poetske večeri i koncerte te sama prezentirati turistima zanimljive povijesne priče o životu onodobnog plemstva, ali i o svakom pojedinom predmetu u dvorcu. Mirna Flögel-Mršić supruga je prvog hrvatskog ministra vanjskih poslova Zdravka Mršića i majka dvojice znanstvenika. Stariji Janko Flögel-Mršić još kao tinejdžer osmislio je i prodao računalnu igru softverskoj kući Paradox i na njoj zaradio. Danas je doktor informatičkih znanosti i profesor je na Imperial Collegeu u Londonu, a smatraju ga stručnjakom za sigurnosni softver kojim se sprečavaju hakerski napadi. Dobriša Flögel-Mršić je neuroznanstvenik, a danas je ravnatelj Instituta za mozak u Londonu. Potječe iz plemenitaške obitelji u kojoj je bilo pjesnika, slikara, urbanista i sportaša. Primjerice, jedan njezin stric je hrvatski pjesnik Dobriša Cesarića, a drugi slikar Dragan Melkus, dok je majčina sestra Marija Crnadak bila jugoslavenska prvakinja u tenisu.
- U kući se sve učilo, od glazbe do znanosti, nisi bio fah idiot - kaže te sjeda za klavir i odsvira Beethovenovu “Za Elizu“. Otkriva da je htjela studirati klavir, ili medicinu, međutim, obitelj joj je sugerirala da upiše naftni smjer na Tehnološkom fakultetu što je u ono doba bio hit. Nakon diplome dobila je Fulbrightovu stipendiju i usavršavala se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, a zatim i u Londonu. Predavala je na Farmaceutsko-biokemijskom, Tehnološkom i Medicinskom fakultetu te na PMF-u u Zagrebu, a zatim i u Londonu. Usto je i pionirka u istraživanju stresa koje je provodila tijekom Domovinskog rata i u devedesetima prošlog stoljeća. Utemeljila je znanstvenu disciplinu glikobiologiju i prva povezala stres s pojavom raznih bolesti, kao što su benigni i maligni tumori. “Ta teorija o utjecaju malih šećera u organizmu postala je slavna i zato sam danas super citirana“, kaže.
Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 29. siječnja