Cijene nafte narasle su na temelju zabrinutosti da bi nasilje moglo dodatno smanjiti izvoz iz Nigerije, najvećeg proizvođača u Africi, te na nagađanjima da zalihe nafte u SAD-u padaju već sedmi tjedan uzastopce, o čemu se izvješće očekuje u četvrtak. Poskupljenju je pridonijela i informacija o zatvaranju triju glavnih meksičkih luka za naftu zbog lošeg vremena. Raniji rekord od 99,29 dolara datira od 21. studenoga 2007. Nakon cijene nafte porasle su i cijene prirodnog plina te loživog ulja, a zlato i platina postigle su apsolutne rekorde. Zlato je, naime, doseglo cijenu od 860 dolara za uncu, što je ubrzo potaknulo i rast ostalih cijena na robnim burzama te pad burzovnih indeksa. Dolar je pao za jedan posto u odnosu na košaru šest glavnih valuta, nakon što je taj indeks u 2007. zabilježio pad od 8,3 posto. Američka središnja banka FED smanjila je referentnu kamatnu stopu tri puta od 18. rujna, sa 5,25 na 4,25 posto, kako bi ublažila usporavanje američkoga gospodarstva, no to je smanjenje, uz daljni pad dolara, potaknulo inflaciju i povećalo inflatorna očekivanja, ocjenjuju ekonomski analitičari. Rast cijena nafte potaknuo je i skok cijena soje, kukuruza i pšenice na robnoj burzi u Chicagu.