Planinski jogurt Tonka među najmasnijima je na našem tržištu. Obični jogurti imaju do 3,2 posto mliječne masti, a ovaj iz rodnoga kraja naše predsjednice čak 9,6 posto.
Je li to jogurt o kojem je Kolinda Grabar Kitarović, kako se požalila u razgovoru za austrijski Kleine Zeitung, maštala kao dijete?
Jogurte pod brendom Tonka proizvodi Prehrambeno-industrijski kombinat Rijeka. Na njihovoj internetskoj stranici piše kako su “mlikarice ustajale u zoru i nosile svježe domaće mlijeko na svojim leđima te satima pješačile do Rijeke. Tako su prehranjivale obitelj, pa Tonka, ime jedne od tih snažnih žena, već više od pola stoljeća nose mlijeko i mliječni proizvodi PIK-a Rijeka”.
Čvrsti, tekući, desertni...
Njihovi proizvodi su od mlijeka s farmi Gorskoga kotara, Like i Istre. Osim “nabildanog” planinskog jogurta, Tonka ima obične, čvrste i tekuće s uobičajenim udjelima mliječne masti. No Tonkin planinski jogurt nije najmasniji na hrvatskom tržištu. Meggle grčki tip jogurta ima 9,8 posto masti, a Dukatos 9,7 posto. Malo lakši od Tonkina je Vindijin Vilikis s 9,5 posto masti.
- Tradicionalni grčki jogurt proizvodi se tako da se iz jogurta proizvedenog fermentacijom mlijeka izvlači sirutka, čime se dobije gust jogurt s više bjelančevina i udjela ugljikohidrata. Sasvim drukčija je proizvodnja grčkog tipa jogurta. To je punomasni jogurt kojem su dodani mlijeko u prahu ili vrhnje kako bi ga ugustili. U usporedbi s klasičnim jogurtom, grčki tip sadrži veći udio masti i zasićenih masnih kiselina - pojasnila nam je Mirja Jošić, nutricionistica tvrtke Vitaminoteka.
Uobičajeni udio mliječne masti u običnim jogurtima je od 2,8 do 3,2 posto. Ima i lakših, s 1,5 posto, obično su označeni s “b aktiv”, a light sadrže 0,9 posto, 0,5 ili čak samo 0,05 posto mliječne masti, koliko je ima u Meggleovu tekućem jogurtu.
Proizvodnja tekućeg jogurta, pojednostavljeno rečeno, kraće traje nego proizvodnja čvrstih zato što se proces prekida. Tekući je manje zasitan od čvrstog, ali imaju sličnu kaloričnu vrijednost.
Postoje i desertni, kremasti ili aromatizirani jogurti. Obično ih proizvode od punomasnog mlijeka uz dodatak vrhnja, koje ublažava kiselost i daje kremastu konzistenciju. Zato imaju više masnoće i kalorija od klasičnog.
U kefiru do 2% alkohola
Jagoda, breskva, marelica, malina, višnja i šumsko voće najčešći su začin voćnim jogurtima. U novije vrijeme ima ih s kokosom, ananasom, chia sjemenkama i špinatom, acai bobicama s područja Amazone, ali i s keksom, odnosno muffinom. U voćnim jogurtima u pravilu je vrlo malo voća, pa je bolje kupiti obični i dodati mu svježe voće. Najjeftiniji su jogurti robnih marki, 1,89 kuna za 180 grama. Grčki stoji od 3,99, a Tonkin planinski je 4,29 kuna. Posebni jogurti skuplji su od 10 kuna.
Sličan jogurtu je i kefir, ali proizvode ih na različitim temperaturama. Jogurt fermentira na temperaturi između 37 i 45 stupnjeva, a kefir na sobnoj. Različite bakterije pokreću fermentaciju, a kefir može sadržavati i između 0,2 i dva posto alkohola. To se osjeti i u okusu kefira koji kao da lagano muzira.