Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Informatika je u hrvatskim osnovnim školama samo izborni predmet, i to tek u višim razredima. Rijetke su škole koje ju ponude kao izvannastavnu aktivnost u prvim godinama školovanja.

- Dakle, nije obavezno čak niti minimalno znanje o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, niti su hrvatske škole razvile politiku prihvatljivog korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije i mobilnih uređaja u školi - objašnjava profesorica informatike i matematike Lidija Kralj iz u OŠ Veliki Bukovec pored Varaždina. Smatra da sadašnje i generacije koje dolaze treba dobro pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

- Europski parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Hrvatska trenutačno nema nacionalnu strategiju za sigurnost djece na internetu, a postojeći kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija koja bi djeca trebala imati - objašnjava Kralj.

Zato su s još četiri osnovne škole, u Osijeku, Splitu, Novoj Gradiški i Popovači, počele provoditi pilot projekt “Sigurnost djece na internetu”, koji financira Europska unija i koji traje 16 mjeseci. Trideset učitelja raznih profila izuzetno je pripremilo oko 800 obrazovnih sadržaja koji se besplatno i bez ikakvih ograničenja mogu koristiti. Osim pet partnerskih škola, petnaestak hrvatskih škola počelo je koristiti pripremljene obrazovne sadržaje u nastavi. Interes za prevođenje i lokalizaciju sadržaja pokazalo je čak i nekoliko škola iz susjednih zemalja.

Internet nije samo zabava

- Školski kurikulum ‘Sigurnost djece na internetu’ sastoji se od pedagoško-didaktičkog modela, politika prihvatljivoga korištenja, multimedijskih obrazovnih sadržaja, udžbenika, virtualne učionice, priručnika za roditelje i priručnika za učitelje. Cilj je unaprijediti digitalne kompetencije djece, poticati djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnoga građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu - kaže Kralj.

Organiziran je u četiri modula i pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema. Svaki modul sadrži 20 tema (ukupno 80 tema) osmišljenih za realizaciju tijekom školske godine.

- Teme su zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, online komunikacija i suradnja, opasnosti društvenih mreža, odgovorno korištenje mobilnih uređaja, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, e-portfolio i online prisutnost, kritičko vrednovanje informacija, kako zaštititi računalo i obitelj, sprečavanje elektroničkog nasilja. Mogu se obrađivati na satima razrednika, informatike, hrvatskog jezika ili nekog drugog redovnog ili izbornog predmeta, povezati s građanskim i zdravstvenim odgojem, prevencijom nasilja, dodatnom nastavom ili izvannastavnim aktivnostima. Sadržaji su tako osmišljeni da se mogu prilagoditi za predškolce, školarce i srednjoškolce - objašnjava Lidija. Jedan komplet materijala za poučavanje i učenje sadržava udžbenike za učenike, razne multimedijske materijale, priručnik za učitelje i priručnik za roditelje. Pripremljeni su u obliku teksta, slika, radnih listova, animiranih priča, videozapisa, audiosnimki, računalnih igara, društvenih igara, bojanki, interaktivnih kvizova i e-udžbenika.

- Stvoreni su živopisni likovi koji se koriste u svim obrazovnim sadržajima, pa kurikulum ima jedinstven i prepoznatljiv multimedijski identitet. E-udžbenici i multimedijski obrazovni sadržaji (igre i animirane priče) učenicima pružaju mogućnost samostalnog, individualiziranog učenja, poistovjećivanje sa stvarnim likovima, njihovim vršnjacima, i stvarnim životnim situacijama kroz koje će promišljanjem i donošenjem zaključaka usvojiti nova znanja i vještine o ostavljanju dobrih digitalnih tragova - objašnjava profesorica Lidija Kralj. 

Društvene mreže

Priručnici za roditelje objašnjavaju im zašto se neke teme obrađuju s djecom, što bi roditelji trebali znati o toj temi te kako će djeci pomoći da se lakše snađu u virtualnom svijetu. Prema zadnjoj anketi koju je UNICEF proveo u Hrvatskoj, 85% djece ima pristup internetu kod kuće. Njihove omiljene aktivnosti su traženje zabave, komunikacija s prijateljima i korištenje društvenih mreža. Čak 34% djece imalo iskustva s nekim oblikom elektroničkog nasilja te da je uobičajena reakcija učitelja u takvim situacijama traženje savjeta stručnjaka, što je dovoljan pokazatelj koliko je ova strategija nužna.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.