Do rujna 2022. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira nije bio mijenjan punih 28 godina, od 1994. godine. Njegov je temelj propis iz 1977. dok je Hrvatska još bila dijelom bivše Jugoslavije, a iako su mnogi stručnjaci govorili da je zastario i da ga treba modernizirati, on je odolijevao promjenama sve do ulaska u eurozonu. Zbog uvođenja eura Sabor je na sjednici 28. rujna prošle godine donio izmjene ovog zakona kojima se novčane kazne za prekršaje umjesto "u protuvrijednosti domaće valute" za određeni iznos u njemačkim markama (DEM) izriču u eurima. Time je iz tog zakona napokon izbačena valuta koja se u Njemačkoj ne koristi od 2002. godine, no nisu svi zakonski propisi prilagođeni s 1. siječnja ove godine odnosno danom prelaska na euro.

Tako, primjerice, Zakon o političkim strankama određuje raspon novčanih kazni u kunskoj protuvrijednosti određenog iznosa u njemačkim markama.

Sudac Županijskog suda u Sisku Zorislav Kaleb smatra da će se svi propisi s vremenom uskladiti.

- Očito neke propise još nisu izmijenili jer ima dosta propisa koje treba uskladiti radi uvođenja eura. U Zakonu o kaznenom postupku i Kaznenom zakonu su kazne još u kunama, kao i u odluci o troškovima kaznenog postupka iz 2011. godine. To će se sve uskladiti tijekom godine u budućim izmjenama - kaže nam sudac s dugogodišnjim iskustvom u kaznenom zakonodavstvu.

Zagrebački odvjetnik Milko Križanović mišljenja je da se pravna sigurnost ogleda u ažurnosti države da zakone uskladi s realnim društvenim zbivanjima, no predlaže i neke druge promjene kojima bi se taj zakon unaprijedio i modernizirao.

- Smatram da svakako bez odgode treba sve novčane kazne prilagoditi činjenici uvođenja eura. Ujedno smatram da treba povisiti kazne za određene prekršaje. To su prekršaji iz članka 6. odnosno vrijeđanje i narušavanje mira građana, članka 13. što je tuča, svađa i vikanje te članka 17., koji definira vrijeđanje i omalovažavanje državnih organa. Naime, propisane kazne su preniske osobito ako se u obzir uzmu propisane kazne za iste prekršaje u ostalim državama članicama Europske unije, a sam dokazni postupak pred sudom u praksi iziskuje dosta dokaznih radnji pa sam trošak takvog postupka premašuje iznos propisane kazne - pojašnjava Križanović.

Ističe i problematiku članka 7., koji se odnosi na prostituciju, jer je taj prekršaj u svom opisu djela podudaran djelomično s kaznenim djelom prostitucije iz Kaznenog zakona,

- Zbog toga smatram da bi se trebao goniti samo i jedino kao kazneno djelo, a ne i kao prekršaj za koji je propisana preniska novčana kazna - dodaje Križanović.

Inače, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz novčane kazne od kojih najviša iznosi 170 eura, za određene prekršaje predviđa i izricanje kazne zatvora do 30 dana. U njemu zasad nisu zamijenjeni određeni zastarjeli termini poput "državnih organa" ili "skupštine općine".