Austrijski tjednik News objavio je članak pod naslovom "Austrijsko oružje za rat", u kojem razotkrivaju kako je Austrija unatoč neutralnosti i embargu UN-a ratom zahvaćenoj Hrvatskoj isporučila oružje. Autor teksta Kurt Koch objavljuje dokumente kojima dokazuje isporuke oružja pod kodnim imenima "Hans 6", "Hans 8", "Hans 9" i "Hans 10" iz Austrije u Hrvatsku tijekom 1992. godine. Prema njegovim tvrdnjama, vozači hrvatskog Ministarstva obrane iz Austrije su preko prijelaza Ljubelj i Slovenije u Hrvatsku isporučili ukupno 830 snajpera i više od 68.000 komada streljiva te laserske uređaje. Također objavljuje račune, doznake i izvatke s računa prividnih poduzeća u Austriji preko kojih se, kako navodi, obavljala međunarodna trgovina helikopterima i raketama za Hrvatsku. Oružje je plaćeno gotovinom, viza čekovima i preko banaka, piše News. Plaćanje se i u drugim velikim poslovima s naoružanjem s drugim državama odvijalo preko austrijskih banaka. Tjedniku News priložen je i taj predračun koji je potpisao tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, zahtjev kojim je on tražio potreban novac od Ministarstva financija te pisma kojima je i njegova suradnica Biljana Sučić (danas Terezija Barbarić) naložila trima hrvatskim bankama da prebace novac u Austriju na račun tvrtke iz Graza pod nazivom Hemerson International Trading Company, za koju autor članka tvrdi da je bila samo izmišljen naziv za poduzeće. Još postoje potvrde o uplatama i serijskim brojevima helikoptera te račun od 23. srpnja 1993. godine prema kojem je iznos od 3,240.000 američkih dolara prebačeno na račun broj 0188-03221/00 u banci Creditanstalt-Bankverein, filijali u Grazu. Iako je bila riječ o ruskim helikopterima, kod plaćanja je kao razlog navedeno "Dijelovi konstrukcija za razrušene kuće u Republici Hrvatskoj". Plaćeno je preko tri banke prema nalogu firme RH Alan. Prema autoru članka uočljivo je da su sva plaćanja uslijedila nakon isporuke, što je uobičajeno u poslovima s naoružanjem samo ako se radi o poslovima između pojedinih vlada. Iz toga autor članka zaključuje da su vlade zemalja iz kojih se isporučivalo oružje bile upoznate s poslovima i da su davale svoju suglasnost. Autor se pita tko je sve u Austriji i u domaćoj politici bio upoznat s ilegalnim poslovima te nastavlja da je u svakom slučaju jasno da se prema kaznenom pravu nitko ne mora brinuti jer "ugrožavanje neutralnosti" pada u zastaru već nakon pet godina. 'Problematično je međutim kršenje embarga UN-a jer bi teoretski svaka članica UN-a mogla tužiti Austriju Međunarodnom sudu za kršenje embarga', piše News.