Žena iz Županje dobila je ovrhu za neplaćenu struju u stanu u Zagrebu koji nije njezin, štoviše nikad u njemu nije ni bila. To je živi slučaj nepravedne ovrhe otprije desetak dana, dakle prije nego što su jučer na snagu stupile izmjene i dopune Ovršnog zakona.

Dugo očekivane promjene zakona ovaj problem nisu riješile jer je i dalje vrlo teško vratiti oteti novac, upozorio je Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

- Žalbu treba platiti 100 kuna, a ako sud usvoji prigovor, taj trošak bi trebao vratiti ovrhovoditelj koji je pokrenuo ovrhu. Tko na sudu dokaže da nije bio dužan, pa ovrhovoditelj odustane od tužbe, trebao bi vratiti novac za prigovor te za putne troškove ako su predmet premjestili u drugi grad. No sud to neće napraviti automatski. Neopravdano ovršeni građanin treba znati da to može i sam tražiti - objasnio je Lončar.

Događalo se i da ovrha ostane na snazi nakon što je dužnik platio dugovanje, pa se na kraju pokazalo da je sve morao platiti dvaput. U izmjenama zakona uvedena je kazna za zaboravne ovrhovoditelje. Platit će 400 kuna, ako ne povuku prijedlog za ovrhu nakon što ovršenik dobrovoljno plati dugovanje,

Svakako najznačajnija izmjena Ovršnog zakona, a o njoj se i najviše pisalo, zabrana je ovrhe nad jedinom ovršenikovom nekretninom ako je glavnica dugovanja manja od 20.000 kuna. Sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini i kad glavnica prelazi taj iznos ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

No jedina nekretnina može se ovršiti ako je prijedlog za ovrhu podnesen radi plaćanja prema tzv. izvanugovornom obveznom odnosu, kao što je zakonsko uzdržavanje ili naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

Ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj živi jer je prodana u ovrsi, a nužna je za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba njega ili osoba koje po zakonu mora uzdržavati, ima pravo na stambeno zbrinjavanje 18 mjeseci nakon iseljenja. Novac za najam stana Centar za socijalnu skrb isplaćivat će izravno na račun najmodavca iz državnog proračuna. Po izmijenjenim odredbama zakona, Fina treba obavijestiti dužnika da se protiv njega vodi postupak i da može otvoriti zaštićeni račun.     

Oglasna ploča suda: U Ovršnom zakonu iz 2010. uveli su dvije dostave i potom obavijest na oglasnoj ploči suda. Prije se primitak morao potpisati. Tko je na godišnjem, ne može preuzeti obavijest o ovrsi. Poslat će je dva puta u roku od desetak dana, no trebalo bi je slati ponovno od 30 do 60 dana poslije. Nakon dva slanja obavijest završava na oglasnoj ploči suda, a to će malo ljudi vidjeti, upozorava Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruga za zaštitu potrošača.

Zaštita ovršenika: Rijetki građani izbjegavaju primiti pošiljku, a ako se želi, ima više načina kako se i njima može dostaviti. Ako su nekoga našli kao dužnika prema OIB-u, tako mogu naći i mojega poslodavca pa njemu poslati pošiljku. Treba zaštititi ovršenika, jer ako je ovrha neopravdana, teško je novac utjerati natrag.

Blokada računa: Nije dobro ni da se blokiraju svi računi, a možda na jednom od njih imate dovoljno za naplatu duga. Bez razloga se komplicira život dužniku.

Ovrha nasljednika: I ovrha, kao i imovina, prelazi na nasljednika. On se može odreći nasljedstva ako su dugovi veći od naslijeđene imovine. No pokrenu li naknadno ovrhu za pokojnikove dugove, nasljednici trebaju ponovno pokrenuti ostavinski postupak te se tek tad odreći nasljedstva i duga.

Nepostojeći dug: Ako je pokrenuta ovrha, a dužnik to nije znao i platio je u međuvremenu račun, ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova. Ako je ovrha pokrenuta nakon plaćanja, nema pravo na naknadu.