Hrvati plaćaju drugu najveću stopu PDV-a u cijeloj Europskoj uniji. Za svaku stvar koju kupe državi više daju samo Mađari, a jednako kao Hrvati tek bogati Danci i Šveđani.

No čak i Mađari, koji plaćaju PDV od 27 posto, imaju sniženu stopu od pet posto na velik dio mesa, a sniženu stopu od 18 posto na mliječne i proizvode od žitarica.

HDZ pod Andrejem Plenkovićem obećao je u kampanji sniziti ove godine PDV s 25 na 24 posto, ali je od toga odustao jer im nije prošlo dizanje PDV-a na kruh i mlijeko, koji je ostao na pet posto.

Sad ministar financija Zdravko Marić nakon blagog pojeftinjenja automobila, najavljuje da razmišljaju o spuštanju PDV-a, ali i poreza na plaće te na dobit tvrtki.

- Imamo jedan pozitivan efekt i sjajne zadnje dvije godine. Nastavit ćemo analizirati i dalje razmišljati o snižavanju poreza na dohodak i dobit, a razmišljamo i snižavanju PDV-a. Ovu godinu uzet ćemo za analize - rekao je ministar Marić gostujući na HRT-u. Detalje o tome hoće li se spuštati samo opća stopa PDV-a, ili će možda napokon Vlada spustiti PDV na prehrambene artikle i tako pojeftiniti hranu, ili nešto treće, ministar još ne želi otkrivati.

Činjenica je da su državne financije prošlu godinu završile u plusu prvi put od samostalnosti Hrvatske. Time se smanjuje potreba za zaduženjem, a ostavlja i prostor za dodatno porezno opterećenje. Hrvatski građani i poduzetnici visoko su oporezovani.

Dizanje poreza i poskupljenja bili su među glavnim mjerama tijekom krize kojima se punio proračun.

Lani su dignuli PDV i ugostiteljstvu i turizmu s 13 na 25 posto, što je izazvalo val poskupljenja, ali je spušten PDV na struju. Uštedu na energiji “pojela” je nova naknada povećana sredinom godine.

Država je prošle godine uspjela prikupiti znatno više PDV-a nego što se nadala. Rast je, kako je objavio Poslovni dnevnik, čak 2,4 milijarde kuna. Povećao se i prihod od poreza na dobit, trošarina na cigarete, gorivo, energiju, ali i uplate zdravstvenih i mirovinskih doprinosa zbog zapošljavanja. Ukupno je država kroz te poreze prikupila 4,9 milijardi kuna više nego 2016. godine. A u 2018. godini država planira uzeti čak 49,6 milijardi kuna od PDV-a, čak dvije milijarde kuna više nego rekordne 2017. godine.

Ako se ostvari rast od 2,9 posto, prostora za rasterećenje očito ima.