Nevjerojatno da tako mala životinja može takva stabla pregristi zubima. U voćnjaku su pregrizli osam stabala jabuke i jednu mušmulu. Šteta je oko 5000 kuna.

Tako nam je Branko Lovrić opisao djelo dabrova u voćnjaku uz rječicu Bjelčicu u mjestu Sirač kraj Daruvara. Čudi se kako su pregrizli toliko stabala u relativno kratkom vremenu, za oko mjesec dana. Profesora dr. Marijana Grubešića sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta to ne čudi.

Ono što ne pojedu iskoriste za gradnju brane

- Dabar najviše štete napravi u kukuruzu i voćkama kraj vode. Može pregristi hrast promjera 60 centimetara - pojašnjava dr. Grubešić. Ove voćke oglodala je dabarska obitelj, njih od četiri do šest. 
Dabrovi su glodavci koji se hrane biljem. Stabla ruše zbog hrane kako bi došli do mekane kore koja se uglavnom nalazi na granju pri vrhu stabla. Ono što ne pojedu, iskoriste za gradnju brane u kojoj spremaju hranu. Brane im služe i da naprave jezero kako bi bili sigurni od prirodnih neprijatelja.

- To je jedna od najinteligentnijih životinjskih vrsta. Bez ikakvih proračuna prave branu tako da isprva pod točno 45 stupnjeva postave prve četiri grane kao osnovu za branu. 
Potom tako dobro naprave branu da pritisak vode preusmjere na obalu, pa ispadne da je brana čvršća što je veći pritisak vode - kaže. Ova je vrsta diljem svijeta bila pred izumiranjem. Sad žive u gotovo svim dijelovima kontinentalne Hrvatske.

Ne smije se loviti bez kontrole stručnjaka

Zaštićena je životinja i ne smije ga se loviti bez stroge kontrole državnih stručnjaka.

- Nije to velika šteta, ali volio bih da mi se ta šteta nekako nadoknadi - kaže ogorčeni Lovrić.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da im vlasnik mora dati više podataka kako bi riješili slučaj, ali napominju da su vlasnici voćnjaka dužni ograditi svoje nasade. Lovrić kaže kako ih nitko nije ni obavijestio da su naselili dabrove pokraj voćnjaka, pa nije ni znao da treba praviti ogradu.