Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Prema podacima UNESCO-a, ove godine po cijelom svijetu studira 6096 hrvatskih državljana. To je otprilike pet posto. U svjetskim razmjerima, riječ je o natprosječnoj stopi, koja se i inače uglavnom poklapa s uvjetima života i školovanja u nekoj zemlji. Od tih 6096 studenata većina se vjerojatno nakon završetka školovanja neće vratiti. Čak i ministar rada Mirando Mrsić priznaje da Hrvatska ima neusklađen obrazovni sustav i tržište rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se zaposlile u inozemstvu tijekom prvih 11 mjeseci 2014. iznosio je 3484, a od toga 1029 u dobi od 15 do 29 godina. Broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se tijekom istog razdoblja preselile u inozemstvo iznosio je 879, a od toga u dobi od 15 do 29 godina 395 osoba. Prema najnovijoj studiji UN-a i Svjetske banke, glavni razlozi odlaska mladih iz većine zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, su loši uvjeti života, nezaposlenost i nedostojni uvjeti rada.

Na četvrtome mjestu je nastavak obrazovanja, a tek potom ratovi, kršenje ljudskih prava i ostalo. U Hrvatskoj, zemlji u kojoj je udio visokoobrazovanih nezaposlenih oko 11 posto ili više od 35.000, jasno je da se sve manje mladih odlučuje upisati fakultet kako bi onda nakon diplome čekali mjesto na burzi rada. Mladi zato još i prije studija odlaze. Globalizacija je diljem planeta dovela do povećanog broja mladih koji se školuju u inozemstvu. Od 800.000 stranih studenata iz 1974. godine, njihov se broj do 2009. godine povećao na 3,4 milijuna.

Budući studenti više ne odlaze samo na blještavi Zapad, mada i danas u SAD i EU za školovanje bira 56 posto, nego su i zemlje u razvoju, poput Kine, Indije i Brazila, počele snažno privlačiti mlade u svoje zemlje.

Tako se broj stranih studenata u zemljama u razvoju između 1999. i 2008. godine više nego utrostručio, dok je na Zapadu čak nešto i opao. A prateći takve podatke savršeno je jasno zašto sve više zemalja, poput Njemačke, ukida školarine za sve, pa tako i za strane studente.

Istodobno, Hrvatska s više od 60 posto studenata koji su prisiljeni plaćati školovanje i s prosječnom godišnjom školarinom od 1120 eura sve je manje privlačna čak i domaćim, a posebno stranim studentima. Stranaca je na fakultetima u Hrvatskoj samo 842, i to najviše iz Bosne i Hercegovine 324, Slovenije 120 i Srbije 34. Istodobno je hrvatskih studenata najviše u Italiji 1153, Njemačkoj 950, Austriji 914, Sloveniji 780 i SAD-u 535. Kuriozitet je da je devetero naših studenata iz nekog razloga potegnulo čak do Tajlanda.

- Odljev mozgova je, nažalost, postao normalna pojava u Hrvatskoj.

Razlozi su jednostavni - manjak poslovnih ponuda, iskustva i male plaće, dugovi te rigidnost sustava koji kao da pozivaju prvenstveno mlade, a i ostale da se odsele - rekao je Zvonimir Canjuga, predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE Zagreb, za Poslovni dnevnik.

Sve to pokazuje da država mora hitno zaustaviti odljev mozgova te pronaći mehanizme da zadrži mlade i školovane. Nažalost, zasad to nije uspjelo niti jednoj vladi.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.