Radile su mi dvije perilice - u kupaonici za pranje rublja, u kuhinji za pranje posuđa. U isto vrijeme počela je voda navirati iz sudopera u kuhinji i umivaonika u kupaonici jer voda iz perilica nije mogla oteći začepljenim cijevima nego se vraćala i sve mi je poplavio.

Otpočeo je tako priču S. D. (44) iz Zagreba o svojoj nezgodi. Pozvao je vodoinstalatere, koji su utvrdili da su se začepile cijevi vertikale za odvod.

- Moram li sam platiti taj trošak ili imam pravo da se on pokrije iz pričuve - pitao je.

Provjerili smo. Ako je odvodna cijev zajednička, odnosno dio je zajedničkih dijelova zgrade, njeno odčepljenje platit će se iz pričuve, iz koje s pokrivaju svi troškovi održavanja, saniranja ili obnove zajedničkih dijelova zgrade. Ako se radi o cijevi u samom stanu, tad vlasnik sam plaća trošak.
 Pričuva je svojevrsna zajednička lisnica iz koje se financiraju troškovi održavanja zajedničkih dijelova stambenog prostora - krova, pročelja, odvodnih i dovodnih instalacija, međukatne konstrukcije, dizala, kotlovnica…

Međuvlasnički ugovor 

Iz Gradskog stambenog i komunalnoga gospodarstva, koje upravlja s više od 173.000 prostora koji se održavaju, kažu kako pričuvu moraju plaćati svi suvlasnici. Naplaćuje ju upravitelj, s kojim se sklapa ugovor o održavanju i kojemu su vlasnici stanova povjerili održavanje zajedničke nekretnine. No bitan je međuvlasnički ugovor, koji potpisuju svi suvlasnici. Pojednostavljeno - sve što se u ugovor stavi da će biti zajednički trošak financirat će se iz pričuve, a ako se ništa ne specificira, tad će zajednički trošak biti samo radovi na zajedničkim dijelovima nekretnine (pročelje, krov, liftovi, zajednički hodnici...). 


Pitali smo GSKG što kad pukne cijev i u poplavi se oštete parketi?


- Nakon što nastane šteta, suvlasnik ili predstavnik moraju kontaktirati nadležnu tehničku službu GSKG-a kako bi tehnički referent obavio očevid i napravio troškovnik za sanaciju. On će troškovnik poslati u osiguranje, koje eventualno napravi korekcije te, ako treba, dodatno obavlja očevid na terenu, a potom se na račun zajedničke pričuve isplaćuje naknada štete. Referent organizira sanacije štete - odgovorili su iz GSKG-a.

Dogovori stanara o štetama 

Sanaciju rade ugovoreni izvoditelji GSKG-a, a mogu ga odabrati i suvlasnici zgrade te ga platiti novcem koji su dobili od osiguranja. Ali taj novac mora biti potrošen namjenski, samo za sanaciju. Ali ako susjedu stan poplavi i sve procuri nekome drugom, tad štetu moraju među sobom riješiti mirnim putem ili tužbom. Za veće zahvate, kao što je popravak krova, preko GSKG-a se nude i kratkoročne pozajmnice do 24 mjeseca otplate i fiksnu kamatu od 5% te dugoročne pozajmnice od 60 mjeseci i fiksnu kamatu od 3%. Preko njih se modu dobiti i povoljniji krediti kod poslovnih banaka.