To je to što me zanima!

Oštri kriteriji: Uvjet za upis na faks i viša razina matematike

Određen broj fakulteta kao uvjet za upis postavio je položenu A razinu matematike ili hrvatskog jezika, odnosno dijela obveznih predmeta na državnoj maturi
Vidi originalni članak

Zagrebačko sveučilište pooštrilo je kriterije za upis brucoša u sljedeću akademsku godinu. Kao što su i najavljivali, određen broj fakulteta kao uvjet za upis postavio je položenu A razinu matematike ili hrvatskog jezika, odnosno dijela obveznih predmeta na državnoj maturi. Na taj potez odlučili su se nakon brojnih primjedbi dekana i profesora na fakultetima da im je pala kvaliteta upisanih studenata iako taj dojam nisu imali čime argumentirati.

Teži testovi

Ipak, kako bi uklonili svaku sumnju u lošiju selekciju i preduhitrili uvođenje prijamnih ispita na još jednom dijelu fakulteta, Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je da svi maturanti koji se planiraju upisati na prirodoslovne i tehničke fakultete moraju matematiku polagati na A razini, odnosno moraju se odlučiti za teži test. Slično je i s hrvatskim jezikom. Položenu A razinu morat će imati svi kandidati koji se budu željeli upisati na nastavničke i društveno-humanističke studije. Maturanti će ubuduće morati pripaziti i za koji će se izborni predmet odlučiti. Naime, protekle dvije godine većina fakulteta tražila je samo položen jedan ili dva izborna predmeta bez precizne odredbe koji predmet im je uvjet. Maturanti su tako birali one laganije predmete pa je dosta njih polagalo logiku ili etiku, a upisivalo neke tehničke fakultete. Sljedeće godine to više neće moći, nego će za fakultet koji žele upisati morati detaljno provjeriti koju razinu testa iz obveznih predmeta (hrvatski i strani jezik i matematika) moraju položiti i za koji izborni se odlučiti. Također sve ispite trebat će položiti najbolje što mogu jer su pojedini studiji uveli i minimalni postotak bodova iz pojedinog predmeta koji maturant mora ostvariti na državnoj maturi da bi se uopće mogao prijaviti za upis na određeni fakultet.

Strah za strukovnjake

Bojazni da će u svemu tome najlošije proći učenici strukovnih škola, budući da su testovi za državnu maturu prilagođeni gimnazijskim programima, sve su veće. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno izmijeniti sadržaj i strukturu testova.

Sve više fakulteta traži položenu višu razinu testova

Višu razinu matematike traži 12 fakulteta – Grafički, Arhitektura, Ekonomija, Građevina, Medicinski, Učiteljski, Veterinarski, Stomatološki i Prometni. Agronomija će je tražiti za studije krajobrazne arhitekture i agrarnu ekonomiku i hortikulturu, a na Filozofskom i Hrvatskim studijima razina A iz matematike uvjet je za psihologiju. Višu razina stranog jezika traži nekoliko fakulteta.

Idi na 24sata

Komentari 9

  • vinja 10.11.2011.

    Nitko se nije osvrnuo na činjenicu da je rijetko koji učenik srednje škole svladao gradimo matematike bez dodatnih instrukcija što govori: 1. da je većina učenika nezainteresirana za predmet 2. da se predmet ne predaje na zadovoljavajući način 3. da je većina antitalentirana za matematička znanja. Ako je tome tako čemu onda tražiti višu razinu matematičkog znanja za zvanja gdje ono nije potrebno.

  • lollabellazg 10.11.2011.

    Prvo što mene zanima je kako je na FER (koji slovi kao jedan od težih, zahtjevnijih fakulteta) upao tip koji ne zna kalkulator otvorit?? I to, naravno, preko državne mature. Drugo, kog vraga će Ekonomskom fakultetu viša razina iz hrvatskog jezika?? Od hrvatskog ni h nema na tom faksu, bilo bi bolje da traže neki od stručnih predmeta, osnovno poznavanje ekonomije, zakoni ponude i potražnje ili slično, a ne hrvatski...

  • napaljeni brico 10.11.2011.

    U Hrvatskoj je unatrag desetak godina porastao ( značajno ) postotak akademski obrazovanih stanovnika, no u poplavi raznih visokih škola i učilišta izgubilo se na kvaliteti. Današnje generacije stječu visoku stručnu spremu na učilištima, te iako njihove diplome ne "vrijede" kao diplome sa fakulteta, ipak lakše pronalaze posao. Zahvaljujući svojim menadžerskim titulama više zarađuju, ali rade na radnim mjestima na kojima bi u normalnim okolnostima radili ljudi sa srednjom stručnom spremom. Osobno sam imao prilike vidjeti materijal za učenje na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu opatija. Malo je reći da pojedine slikovnice imaju više riječi. Također sam imao prilike raditi, indirektno, sa završenim "menadžerima" sa sličnih učilišta. Uvijek su mi više pomogli njihovi podređeni sa srednjom stručnom spremom, nego oni sami. Možda ne bi bilo loše bazirati se na kvaliteti, umjesto na kvantiteti. Ne bismo imali visoki postotak akademski obrazovanih građana, ali bismo barem bili sigurni da naši pravnici, liječnici ili arhitekti znaju kvalitetno odraditi svoj posao, a ne samo dijeliti, množiti ili deklinirati.

Komentiraj...
Vidi sve komentare