Imam bager, građevne strojeve i mogu iznajmiti još mehanizacije i uzeti dodatne ljude. Ali nije bilo izgleda da dobijem barem pet kuća za obnovu u svom selu, kaže Marko Marić, vlasnik građevinskog obrta u Gunji.

Godinama gradi obiteljske kuće do 400 četvornih metara, ali u obnovi neće sudjelovati. Barem ne da mu izravno plati država. Kada je Vlada obećala da će obnoviti poplavom uništena sela Gunju, Rajevo Selo, Đuriće i Strošince, najavljeno je da će prednost imati tvrtke s potopljenih područja. Popis 50 tvrtki s kojim Ministarstvo graditeljstva upravo zaključuje ugovore o obnovi pokazuje da je to samo djelomično točno. Ima dosta tvrtki iz Vukovarsko-srijemske županije, ali baš niti jedna nije iz poplavljenih sela. Kolač vrijedan 1,2 milijarde kuna podijelit će srednje i velike tvrtke iz Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda, Vukovara, Vinkovaca, Đakova, Županje, Nove Gradište, Novske...

Razlog: sve je išlo ekspresnim postupkom, a na poziv Ministarstva graditeljstva nisu se mogli ni javiti oni koji imaju manje od 60 radnika. Opcija je bila i udruživanje kako bi se postigao broj radnika, ali ni to nije pomoglo 30-ak raštrkanih i građevinskih malih tvrtki i obrta po selima.

- Rok od pet dana je stvarno bio kratak za udružiti se i prijaviti - kaže Marić.

Odmah je nastao i problem s bankovnim jamstvima. Vrata su im zbog svega ostala zatvorena. U Ministarstvu su svjesni problema, ali, kažu, da su imali neugodan izbor i vodili se onim što je važnije za stanovnike: što brža i pouzdanija obnova.

- Iskustvo je pokazalo da je teško imati jamstva dobrih radova i sve ide sporije ako se poslovi usitne. Ali ostavili smo mogućnost udruživanja - kaže Željko Uhlir, pomoćnik ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš.

>>> Više pročitajte u Expressu...