Znam da se blokiranima žuri, ali taj dug nije nastao preko noći i osmišljavamo set mjera. Radimo i na promjenama zakona kako bismo eliminirali takve pojave u budućnosti.Poručio je to u četvrtak ministar financija Zdravko Marić, ali nije htio otkrivati detalje kad će zakonski prijedlozi biti gotovi.
Međutim, neslužbeno saznajemo da su modeli već prilično razrađeni i čeka se finalizacija. Upravo Zdravko Marić i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković su na Predsjedništvu HDZ-a u ponedjeljak prezentirali mjere i stanje blokiranih.
Međutim, kako je glavna tema bila Istanbulska konvencija, važne zakonske promjene ostale su u sjeni. A u Hrvatskoj je 325.000 blokiranih koji samo za glavnicu duguju 42 milijarde kuna.
Najveća novost su ubrzani osobni stečajevi
Vlada opet planira otpisivati dugove prema državi, ali takvih je najmanje u moru dugovanja i to je najlakše provedivo. Žele i da telekomunikacijske i komunalne tvrtke imaju mogućnost otpisa, kao i banke, a zauzvrat će im dati olakšice.
Najveća novost su tzv. ubrzani osobni stečajevi. Oni su predviđeni za one koji nemaju više od 20.000 kuna duga glavnice i dulje su od tri godine u blokadi.
Za razliku od sadašnjeg osobnog stečaja koji moraju pokrenuti građani, ove bi radila Fina po službenoj dužnosti.
Dva modela: Brzi i - kontroverzniji
I za te brze stečajeva postoje dva modela. Ako se utvrdi da dužnik nema nikakve imovine, stečaj bi se, kao i kod tvrtki, odmah otvorio i zatvorio. Dugovi bi bili izbrisani, ali bi se provjeravalo naknadno je li dužnik došao do neke imovine.
Model za one s imovinom je kompleksniji, ali i kontroverzniji. Fina bi isto pokrenula stečaj po službenoj dužnosti, a dužnik bi dobio povjerenika koji bi mu prodao imovinu i namirio dužnike koliko bi ta prodaja pokrila.
Prema podacima koja su dva ministra prezentirala na predsjedništvu, nešto više od 80.000 ljudi s dugom manjim od 20.000 kuna udovoljavalo bi tim kriterijima. Po sadašnjem zakonu, za dug manji od 20.000 kuna ne može se izgubiti jedina nekretnina.