Liječnici na Klinici za ortopediju na Šalati ponovno su operirali dva pacijenta kojima je u drugim ustanovama ugrađena opasna proteza ASR britanske tvrtke DePuy. Razlozi za operaciju su, kaže predstojnik klinike doc. dr. Domagoj Delimar, bili snažni bolovi i nestabilnost postojećih proteza. Uza sve to, nažalost, u jednog od pacijenata uočena je iznimno velika količina kobalta i kroma u krvi, što je također posljedica ugradnje ASR-a. 

Britanski Sunday Times otkrio je da te metalne proteze pri trenju u kuku puštaju čestice koje ulaze u krv i uništavaju tkivo te uzrokuju tumor i razne druge ozbiljne zdravstvene probleme. Čestice koje truju organizam također kroz krv mogu doći do srca i ostalih vitalnih organa. U Hrvatskoj ih, prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, ima 324 pacijenta. Zasad se pouzdano zna da otrovne proteze, jednako kao na Šalati, nisu ugrađivali niti u klinici u Lovranu. 

Odavno je već trebalo napraviti evidenciju ugradbenih materijala

Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić kaže kako je ova afera pravi dokaz da je odavno u Ministarstvu zdravstva trebalo napraviti listu svih ugradbenih materijala u Hrvatskoj. Ovako su, kaže ministar, bolnice ugradbeni materijal naručivale izravno i bez ikakve kontrole. Sad će se ta praksa promijeniti, pa će se nabava centralizirati i obavljat će se prema nacionalnoj klasifikaciji. Tako će postojati kontrola, ali i ušteda. 

Na Šalati ih nisu naručivali jer nisu željeli ugroziti pacijente

Na Šalati ASR nisu naručivali jer su imali spoznaje o njihovoj opasnosti. U redovitim su kontaktima s Amerikom, pa su još 2008. godine bili obaviješteni da je ondje jedna opasna proteza ASR prouzročila probleme. Nakon toga, ističe doc. dr. Delimar, nije dolazilo u obzir da naručuju baš taj tip proteze kako ne bi ugrozili svoje pacijente. No druge ustanove u Hrvatskoj nisu se toga pridržavale. 

Doc. dr. Delimar kaže da otrovne proteze mogu prouzročiti takozvane pseudotumore te razne neurološke bolesti. Ipak, bolesnim pacijentima bit će teško dokazati da su upravo proteze krive za njihovo stanje jer nije provedena niti jedna konstruktivna studija koja bi potkrijepila sve sumnje. I u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) tvrde da ne raspolažu nikakvim informacijama koje znanstveno potvrđuju mogućnost kancerogenosti endoproteza ASR.

U HALMED-u su 1. rujna 2010. od tvrtke Johson&Johnson (DePuy je dio te kompanije) primili obavijest da počinje dobrovoljno povlačenje proteza ASR. Kao razlog je, kažu u HALMED-u, navedena povećana učestalost potrebe za uranjenom revizijskom, odnosno “popravnom” operacijom u ljudi koji imaju proteze ASR. HALMED je tad poslao sigurnosnu obavijest za korisnike koja sadrži detaljne upute o povlačenju neugrađenih proteza te o protokolu praćenja pacijenata koji već imaju proteze ASR. Tvrtka Johnson&Johnson identificirala je sve liječnike koji su ugrađivali proteze te jednako tako i sve korisnike proteza. U HALMED-u kažu da još nisu primili niti jednu prijavu o posljedicama ugradnje ASR-a. No što ako netko želi podnijeti tužbu?

- Pacijenti mogu inicirati kazneni postupak protiv odgovornog liječnika i bolnice. Ovisno o tome koliko im je zdravlje oštećeno, mogu u parnici tražiti naknadu štete, ali i novu operaciju, kojom će se izvaditi nekvalitetan materijal te postaviti zamjenski - objašnjava odvjetnik Branko Šerić. S obzirom na to da liječnici vjerojatno nisu niti znali za štetnost proteza, naknadu će pacijenti lakše izvući od njihova proizvođača, tvrtke DePuy.

- Tuže li proizvođača i dokažu krivnju, siguran sam da mogu dobiti više milijuna kuna - kaže Šerić. S ovakvim se razmišljanjem slaže i odvjetnik Veljko Miljević.

- Za postupak je bitno mišljenje liječnika o neadekvatnosti ugrađene proteze te opseg posljedice na zdravlje pacijenta. Zbog ugroženosti zdravlja bolesnici moraju ulagati veći napor za daljnji život i rad. To su najvažniji dokazi u ovakvim postupcima - objašnjava Miljević. Dodaje da bi se sudska procedura znatno ubrzala ako su oštećeni od slične tvrtke već negdje u svijetu dobili parnicu. 

Pacijenti, idite svojim kirurzima na pregled

Razloga za paniku nema, ali pacijenti s protezama u kuku trebali bi se javiti svojim operaterima da bi se ustanovilo kakve proteze su im uopće ugrađene. Operateri će obaviti klinički pregled te napraviti ultrazvuk ili rendgen, a prema potrebi poslati pacijente i na krvne pretrage. Iako na Šalati nismo ugrađivali sporne proteze, kao klinika ćemo biti otvoreni za pacijente iz cijele Hrvatske koji se žele pregledati kod nas iako nisu ovdje operirani, kaže doc. dr. Domagoj Delimar. 

Ima li i Slaven Bilić u kuku spornu protezu?

U javnosti se spominjala informacija da je prije tri tjedna i izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Slavenu Biliću ugrađena upravo proteza ASR. S druge strane, prof. dr. Nikola Čičak iz privatne ortopedske klinike Akromion kaže da se dignulo mnogo prašine ni za što jer nema apsolutno nikakvih dokaza da su čestice proteze ASR kancerogene. Njezin jedini poznati nedostatak je, ističe prof. dr. Čičak, da je loše dizajnirana. U Akromionu ih nisu ugrađivali.