Još prije dva dana Hrvatska gospodarska komora apelirala je na Vladu da se otvori gospodarski koridor jer je dnevni izvoz u Srbiju veći od milijun eura. 

Do kraja 2014. hrvatske tvrtke u Srbiju su uložile 683 milijuna eura dok su ulaganja iz Srbije samo 8 milijuna eura. Uz to, zaustavljanje prometa ugrožava i hrvatski izvoz na Kosovo, u Makedoniju i Tursku kao i uvoz roba i sirovina iz tih zemalja.

- Odmah smo odreagirali na postojeću situaciju vezanu za gospodarske posljedice izbjegličke situacije . U stalnom smo kontaktu sa svojim članicama koje mole za hitno rješavanje ove situacije. U kontaktu smo i s Privrednom komorom Srbije i pozivamo na razumna rješenja. Odmah se trebaju granice potpuno otvoriti za neometan transport roba i usluga jer gospodarstvenici trpe enormne štete zbog posljedica ovakvih odluka. Gospodarstvo ne smije biti kolateralna žrtva izbjegličke krize - poručuju iz HGK.

Oni ne žele niti hipotetski uzimati u obzir opciju da bi ovakva situacija mogla potrajati duže vrijeme. Granice, ističu, što prije trebaju biti otvorene, inače se posredno dovode u pitanje radna mjesta u tvrtkama koji posluju izravno sa Srbijom. 

- Srbija je naše 6. izvozno tržište gdje smo prošle godine izvezli roba u vrijednosti od oko 510 milijuna eura. Hrvatska je u 2014. povećala izvoz u Srbiju za 33,6% u odnosu na 2013. godinu, a u prvih šest mjeseci 2015. rast je bio 12,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. - naglašavaju u HGK.

Šteta će se znati tek kad završi izbjeglička kriza

U HGK smatraju da će ukupan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo najviše zavisiti od daljnjeg razvoja situacije, odnosno smirivanja stanja ili nastavka velikog priljeva izbjeglica. 

- U tom kontekstu ukupna će se šteta moći sagledati tek nakon određenog vremena, odnosno završetka izbjegličke krize. Stoga, apeliramo na Republiku Srbiju da ne diskriminira hrvatske tvrtke, koje su do 2014. godine u Srbiju investirale 683 milijuna eura dok su ulaganja Srbije u Hrvatsku su 8 milijuna eura.  Štetu trpe i svi poduzetnici koji posluju s Istočnom i Jugoistočnom Europom, odnosno svi oni koji posluju preko teritorija Republike Srbije - objašnjavaju u HGK.

Svakako će, dodaju, ovi događaji imati negativan utjecaj na sektor prometa jer svako preusmjeravanje protoka roba, kao i neplanirano stajanje utječe na ugovorne obveze koje prijevoznici imaju sa naručiocima svojih usluga. 

- Prijevoznici su ugovorima vezani uz strogo pridržavanje ugovorenih rokova. Svako prekoračenje roka znači neplanirani trošak kako za naručioca tako i za prijevoznika. Prijevoz je krvotok gospodarstva te ovakav poremećaj ili zastoj uzrokuje znatnu štetu - kažu u HGK.