Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove godine neće predlagati Uredbu o dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ, a kojom je lani učenicima bilo omogućeno da idu na popravni ispit sa četiri zaključene jedinice.
Uredbu je nakon godine štrajka i lockdowna predložila tadašnja ministrica Blaženka Divjak, a Vlada prihvatila na samome kraju godine, pa je izazvala i dosta negativnih reakcija nastavnika i ravnatelja.
Tim ministra Radovana Fuchsa izvijestio je kako su se iznimke utvrđene tom Uredbom odnosile isključivo na školsku godinu 2019./2020. Kako navode, lani je od 450.000 učenika njih 6968 prikupilo zaključene negativne ocjene. Njih 683 imalo je tri i četiri zaključene jedinice i trebali su automatski pasti razred, no Uredbom su dobili priliku da ipak prođu. To je posebno pomoglo maturantima koji su “visili”, no ministarstvo nema objedinjene podatke koliko je tih učenika na kraju i prošlo razred. Uz to, 580 učenika imalo je pet i više zaključenih jedinica, te su oni pali razred.
Promjene s jedinicama bile su uvedene i za prva tri razreda. Tako su učenici, uz dopuštenje nastavničkog vijeća, lani mogli prijeći u viši razred s neograničenim brojem jedinica, osim ako su negativnu ocjenu iz istog predmeta imali i po drugi put. Ni ova se odredba neće više primjenjivati, već se vraća na prijašnju, koja je propisivala sa učenik može prijeći u viši razred s jednom negativnom jedinicom.
- Prošle godine je bilo 3-4% učenika u drugom polugodištu do kojih nastavnici uopće nisu mogli doći niti fizički niti virtualno. Nisu to bila samo lijena djeca, kako se to pokušalo prikazati, već su češće to bila djeca koja nisu niti u normalnim uvjetima imale uvjete za učenje kod kuće, a niti potporu od roditelja ili staratelja. Oni su već od ranije imali loše ocjene koje nisu mogli isparavati online. Ponekad to niti nastavnici nisu htjeli organizirati online. Na kraju polugodišta (druga polovica svibnja i lipanj) se epidemiološka situacija poboljšala pa se otvorila mogućnost da oni u školi imaju produžnu nastavu i isprave ocjene u dodatnim rokovima pa im se otvorila uredbom mogućnost da to i naprave - prokomentirala nam je Blaženka Divjak, ističući kako je prošle godine tako postupila velika većina država članica EU-a, pa i Hrvatska.
'Htjeli su ukinuti cijelu školsku godinu'
- To je bio jedan vid potpore u učenju onima koji su i inače bili u lošem socioekonomskom položaju. Ne znam da li ove godine ima potrebe za time, jer to ovisi o analizi koje treba napraviti MZO. Međutim, ja sam predlagala izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju da se bolje zakonski ustroji nastava na daljinu u izvanrednim okolnostima, ali to tada nije naišlo na pozitivni prijem na razini Vlade. Ima dosta elemenata koji su sada rubni, a bilo je vremena da se zakonski urede - zaključuje Divjak, podsjećajući kako je lani bilo onih, među kojima je bio i jedan prosvjetni sindikat, koji su tražili da se poništi cijela školska godina.
- Nije jasno ni koji je objektivan razlog lani bio za takvu odluku. Nismo imali prezentaciju koliko je tih učenika bilo. Nema razloga da se smanjuju kriteriji, podrška učenicima je velika, ove smo godine imali smo puno više uživo nastave i kvalitetnije online nastave. Vjerujem i da će na državnoj maturi sve proteći u najboljem redu i da će svi maturanti uspjeti upisati studij koji žele, te nema potrebe da se snižavaju bilo koji kriteriji - komentirala je Hitrec, zaključivši ipak kako ne se nada da više neće biti propusta na državnoj maturi poput dodavanja bodova. Svi moraju biti u istom položaju, jer inače nacionalni ispiti nisu vrijedni.