Dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, za N1 je naveo s kojim se opasnim vrstama ljudi najčešće mogu susresti u Jadranu.
- Opasni organizmi koji obitavaju u Jadranu mogu se svrstati u nekoliko kategorija: organizmi koji posjeduju otrovne bodlje poput riba iz skupine paukovki i bodeljki, ribe koje posjeduju nazubljene i otrovne bodlje na bazi repa (golubovke i žutuge), ribe čiji je ugriz bolan (murine i ugori), ribe s krvnim toksinima (jeguljke) te ribe koje u visceralnoj šupljini nakupljaju iznimno opasan tetradotoksin kao npr. srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) - objasnio je Iveša za N1. Dodao je da su ove posljednje iznimno rijetke u Jadranskom moru i obično obitavaju u tropskim morima.
- Osim njih, u Jadranu je detektirana i jedna vrsta ribe pauna (Pterois miles) koja ima vrlo otrovne bodlje te kao i većina novih vrsta najčešće se pronalaze na području istočnog Sredozemlja, a na Jadranu, na njegovom jugu - kaže.
I svi žarnjaci predstavljaju opasnost za kupače budući da posjeduju žarne stanice koje im koriste za lov i obranu.
- U tom pogledu i neki koralji kao npr. relativno česta vrsta kao što je smeđa vlasulja (Anemonia viridis) mogu izazvati neugodne opekline na koži. Među predstavnicima skupine želatinoznog planktona postoje opasne vrste, odnosno meduzoidni oblici nekih žarnjaka iz razreda režnjaka i obrubnjaka. Među njima valja istaknuti vrstu morsku mjesečinu (Pelagia noctiluca) čije su jedinke već sada zabilježene na južnom Jadranu i kompas meduzu (Chrysaora hysoscella) koja je detektirana na sjeveru Jadrana - ističe Iveša u razgovoru za N1.
Napominje da u našem moru ima i morskih pasa, uključujući i veliku bijelu psinu koja je opasna, ali je iznimno rijetka.
- Među opasnim vrstama postoje i one koje su zakonom zaštićene kao npr. žutuga (Dasyatis pastinaca) te većina većih pelagičnih morskih pasa kao npr. pas modrulj (Prionace glauca) i pas kučak (Isurus oxyrinchus) koji zajedno pripadaju skupini općenito ugroženih riba hrskavičnjača - objasnio je Iveša.
Naglašava da je bitno dobro se informirati o načinu rukovanja i susretu s pojedinim vrstama, konzumaciji njihova mesa i slično.
Mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, naglašava da su male šanse da ćete nastradati od neke morske životinje.
- Životinje s kojima je susret nešto češći i s kojima treba biti oprezan su meduze, vlasulje, vatreni crv, riba pauk, škarpina, raža, golub. Niti jedna od ovih životinja ne napada čovjeka, već su opasne isključivo zbog njihovih mehanizama za obranu. U prirodi vrijedi pravilo ‘ne diram te, ne diraj me’. Čak i murina koja ima opasan izgled i otrovan ugriz nikada ne napada prva, i možete mirno roniti kraj nje ako ju ne uznemiravate. Pazite da ne nagazite na morskog ježa i izbjegavajte meduze i sigurni ste na odmoru - rekla je Jakl za N1.
Inače, morska kornjača, glavata želva, ovih je dana u plićaku na plaži otoka Čiova ugrizla ljude. Napadi morske kornjače u Jadranu vrlo su rijetki, a razlog je samoobrana.
- Ni u jednom slučaju nije došlo do samovoljnog napada glavate želve kao što je informacija u javnosti. Zapravo je ona bila u moru kad su je pokušali dodirivati - rekao je za HRT Draško Holcer, viši kustos, Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb.
- Morske kornjače nisu agresivne i ne stupaju u interakciju ni sa drugim životnima ni sa ljudima, kad je vrijeme parenja s drugom kornjačama. Ovo što vidimo zadnjih dana je trenutak kad je bila ugrožena i došlo je do reakcije - rekla je Tina Belaj, Oporavilište za morske kornjače Plavi svijet, Veli Lošinj, prenosi Morski.hr.