To je to što me zanima!

PISA 2018: Hrvatski đaci puno znaju o globalnim problemima, ali nisu baš željni aktivirati se

Iako su nam mladi ispodprosječni po čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti u usporedbi s ostalim članicama OECD-a, ipak su iznadprosječni kad se radi u stavovima o migrantima i ravnopravnosti
Vidi originalni članak

Hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba kao i  veći stupanj samoučinkovitosti, pri čemu značajno veću osviještenost i samoučinkovitost iskazuju učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.

Više od 90 posto hrvatskih učenika izjavilo je da govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68 posto, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika. Hrvatski su učenici u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a u manjoj mjeri spremni na poduzimanje aktivnosti vezanih uz lokalne i globalne probleme te značajno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika.

Kritički promišljaju o globalnim problemima

Konačni su to rezultati sedmog ciklusa PISA istraživanja provedenog 2018. godine, javlja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Uz čitalačku, prirodoslovnu i matematičku pismenost, kod mladih u zemljama članicama OECD-a, te pridruženim članicama, testirale su se i globalne kompetencije. I dok smo u prve tri ispod prosjeka, naši su učenici pokazali jako dobre rezultate u posljednjim navedenim vještinama.

Kako se tumači u priopćenju NCVVO-a, globalne kompetencije ispitivane su kao skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih učenicima za skladan život u multikulturnim društvima, uspjeh na promjenjivom tržištu rada, učinkovito i odgovorno korištenje medijskih platformi te podržavanje ciljeva održivog razvoja. 

Ove kompetencije istraživane su dodatno, a zemlje su se mogli uključiti prema želji. U PISA istraživanju sudjelovalo je 6.609 hrvatskih petnaestogodišnjaka iz 179 srednjih i 4 osnovne škole. Od 27 zemalja sudionica najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (576 bodova), Kanada (554 boda), Hong Kong (542 boda) te Ujedinjeno Kraljevstvo (534 boda) dok su najlošije rezultate ostvarili Filipini (371 bod), Maroko (402 boda) te Kazahstan i Indonezija (408 bodova).

"Hrvatski su učenici iskazali prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura te niži stupanj razumijevanja različitih perspektiva. Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek zemalja OECD-a", navodi se u priopćenju.

Hrvatska je zauzela osmo mjesto u odnosu na ostalih 27 zemalja sudionica smjestila. Naši učenici ostvarili 506 bodova, dok je prosjek 474 boda.

"Najvišu, petu razinu postignuća, koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2% hrvatskih učenika, što je u skladu s prosjekom svih ispitanika (4,3%). S druge strane, osnovnu, drugu razinu globalnih kompetencija nije dostiglo 33,3% hrvatskih učenika što je osjetno manje od prosjeka svih učenika koji su sudjelovali u istraživanju (49%). Riječ je o učenicima koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima", tumači NCVVO.

'Nužni su nacionalni ispiti'

Ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić ističe kako unatoč nadprosječnim rezultatima postoji velik prostor za napredak u svim domenama PISA istraživanja.

-  Uvođenjem nacionalnih ispita, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, Hrvatska će raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju. Objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u najvažnijim dijelovima obrazovnih ciklusa omogućit će učenicima, roditeljima i cjelokupnom obrazovnom sustavu povratnu informaciju o kvaliteti usvojenih znanja i vještina koje bi učenici trebali steći tijekom određenog obrazovnog ciklusa - kaže Katavić. Podsjetimo, prvi nacionalni ispiti najavljuju se za sljedeću školsku godinu.

A u PISA istraživanju sudjelovali su i roditelji, te ravnatelji osnovnih i srednjih škola. Roditelji hrvatskih učenika također su izrazili veću razinu osviještenosti o globalnim problemima u usporedbi s prosječnim rezultatom 14 zemalja. Ravnatelji su procijenili da su teme vezane uz globalne probleme i međukulturno učenje manje su uključene u školske i nastavne kurikule u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a. 
 

Idi na 24sata