Vjetroelektrana Korlat nalazit će se 40-ak kilometara od Zadra, u blizini Benkovca uz cestu Benkovac-Karin Donji, istočno od sela Gornje Biljane. Isporuka turbina započet će krajem 2019. godine, a vjetroelektrana bi trebala biti puštena u rad sredinom 2020. godine.
Očekuje se da će Korlat proizvoditi oko 170 GWh godišnje, što je oko 1,5 posto hrvatske potrošnje električne energije, objavio je u srpnju u svom priopćenju Nordex, njemačko-španjolska grupa koje je s HEP-om potpisala ugovor za isporuku 18 turbina za planiranu vjetroelektranu Korlat.
Vjetroelektrana Korlat je po priključnoj snazi od 58 MW veća od trenutačno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj. Bit će to prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi električnu energiju bez poticajne cijene otkupa. Ukupna vrijednost investicije iznosi 500 milijuna kuna, a u Korlat kraj Benkovca došao je premijer Andrej Plenković na predstavljanje projekta i obilazak gradilišta.
- Ovo je investicija Hrvatske elektroprivrede od 500 milijuna kuna. Ova investicija je stvarno važna jer pokazuje da HEP radi u skladu sa strategijom energetskog razvoja republike Hrvatske i našeg fokusa na obnovljive izvore energije, u skladu sa našim globalnim obavezama i sa europskim trendovima. Drago mi je da ova investicija pridonosi ukupnom rastu BDP-a u Hrvatskoj, kazao je premijer Plenković.
Očekivana godišnja proizvodnja VE Korlat od 170 GWh, što iznosi oko jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava ili primjerice za opskrbu svih poslovnih potrošača, kupaca iz kategorije poduzetništvo, na području Zadarske županije.
Izgradnja ove vjetroelektrane počela je u lipnju 2019., a početak redovnog pogona planiran je za kolovoz 2020. godine.
Osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca počela je gradnja, a ovo područje prostire se na tri katastarske općine – Kula Atlagića, Korlat i Biljane Gornje, dok ukupna duljina internih prometnica koje povezuju svih 18 vjetroagregata iznosi ukupno 12 kilometara.
Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić istaknuo je važnost vjetroelektrane.
- Ovaj projekt HEP-a, ovaj projekt čijoj ćemo izgradnji svjedočiti sljedećih godinu dana u potpunosti je u suglasju sa strategijom energetskog razvoja republike Hrvatske i našim opredjeljenjem da Hrvatska u narednim desetljećima forsira izgradnju obnovljivih izvora energije iz privatnih inicijativa i Hrvatske elektroprivrede.
Priključna snaga VE Korlat iznosi 58 megawata, što je više od snage najveće postojeće vjetroelektrane u Hrvatskoj, a to je Lukovac – Cista Provo sa 48 megawata.
U planu je i sunčana elektrana Korlat, za koju je izrađeno idejno rješenje, predan elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, prostirat će se na površini od oko 185 hektara, što je otprilike jednako površini od 240 nogometnih terena. Početak izgradnje sunčane elektrane planiran je za 2021. godinu, a procjena vrijednosti investicije je 480 milijuna kuna. HEP će u idućem razdoblju u obnovljive izvore energije, odnosno hidroelektrane, vjetroelektrane i sunčane elektrane, investirati prosječno oko jednu milijardu kuna godišnje.