Od domaćih pregovarača ipak doznajemo da potpisivanje ugovora nikada nije u Bruxellesu bilo postavljeno kao uvjet, ali hoće li se takvo što tražiti znat će se poslije rasprave u Vijeću EU. Ne bi ni bilo dobro, kaže nam naš sugovornik, da se Vlada zbog rokova požuri s potpisivanjem ugovora s ulagačima, tvrtkom DIV koja ulazi u Brodosplit, te Dankom Končarom koji će preuzeti preostala tri brodogradilišta - Brodotrogir, Kraljevicu i 3. maj, a kako ne bi bilo prevelikih popuštanja prema njima.

Naime, bojazan je kako bi država mogla na sebe preuzeti više obveza od potrebnih, a potom bi mogle reagirati i banke, ponajprije strane, koje više ne bi bile spremne reprogramirati dugove brodogradilištima. Za sve te dugove jamči država, a oni su oko 13 milijarda kuna. Da se i polovica aktivira, država bi imala velikih problema s obzirom na ionako velike probleme s proračunskim manjkom. No, s druge strane, kaže nam naš sugovornik iz Vlade, ni jedan dogovor s investitorom ne može biti lošiji od propalog ugovora, jer bi to za brodogradilišta onda značilo stečaj, odnosno gubitak radnih mjesta. Također, kaže, za sada ulagači nisu tražili nikakva popuštanja.

- Vjerujem da smo sve učinili, u stalnom smo kontaktu s tehničkom ekipom EK-a i radi se na tome da u skoro vrijeme tri preostala brodogradilišta dobiju zeleno svjetlo,  kaže Đuro Popijač, ministar gospodarstva.

- Na programima restrukturiranja triju brodogradilišta radi se intenzivno, rokovi se poštuju kako bi se pregovori završili u lipnju, kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Nakon pozitivne ocjene slijede pregovori s ulagačima i potpisivanje privatizacijskog ugovora. Tek tada će se i znati koliko će obveza država na sebe preuzeti, jer već poznatim gubicima iz prijašnjih godina trebat će pribrojiti i one nastale u posljednjih godinu dana, o kojima se ne želi govoriti, ali zna se da su iznosi veliki i da će to biti novi udar na državne financije.