Hrvatska podupire ideju da se pojača kontrola na granici između Grčke i Makedonije što može biti dugoročno održivo rješenje, ako Grčka nije u stanju kontrolirati granicu s Turskom, ali za to je potrebna suglasnost svih zemalja članica, izjavio je u subotu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

- Mi ćemo se zauzeti za jačanje nadzora granice između Makedonije i Grčke. Predsjednik naše Vlade prihvatio je ideju slovenskog premijera Mire Cerara i na tom planu trebamo daljnju suradnju - izjavio je Kovač nakon završetka neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Amsterdamu, na kojem je glavna tema bila izbjeglička kriza.

Šefovima diplomacija zemalja članica EU-a u subotu su se pridružili i njihovi kolege iz kandidatskih zemalja.

- Sadašnje rješenje u kojem je Hrvatska samo tranzitna zemlja za prolaz izbjeglica funkcionira samo dotle dok velike zemlje, u prvom redu Njemačku, primaju izbjeglice, rekao je Kovač.

- Nama je potreban europski pristup, europsko rješenje i mi u Europskoj uniji moramo dobro razmisliti o tome kakvi u budućnosti želimo biti prema fenomenu migranata, koliko migranata EU može primiti i gdje bi oni bili. Ono što je za Hrvatsku važno jest da je ona tranzitna zemlja i kao takva funkcionira. Već sam jučer rekao da Hrvatska neće biti sabirni centar, rekao je Kovač.

Što se tiče jačanja kontrole na makedonsko-grčkoj granici, Kovač je rekao da Hrvatska na to gleda sa simpatijama, ali da je za to potrebna odluka svih zemalja članica.

- To rješenje mora biti europskog karaktera, moramo se oko toga svi složiti jer nije dovoljno da to hoće samo Hrvatska, Slovenija i Mađarska. Moramo svi u Europskoj uniji htjeti i donijeti tu odluku i tek onda ona ima smisla. To može biti prihvatljiva alternativa ako Grčka ne može kontrolirati svoje granice, rekao je Kovač.

Na upit koliko je velik rizik da se u slučaju zatvaranja granice između Makedonije i Grčke izbjeglice upute prema Albaniji i dalje preko Crne Gore i Hrvatske prema sjeveru Europe, Kovač je rekao da to nije izgledan scenarij.

- Za sada ne vidimo da je taj scenarij realan. U ovom trenutku dobro funkcionira policijska suradnja. Ako bismo krenuli u zaštitu vanjskih granica, u ovom slučaju između Makedonije i Grčke, onda bi tu granicu osiguravale ne samo hrvatske policijske snage, nego i policija i iz drugih europskih zemalja i onda bismo postigli dugoročno održiv pristup, rekao je.

Kovač je tijekom dvodnevnog neformalnog sastanka imao i nekoliko bilateralnih razgovora sa svojim kolegama - s britanskim ministrom Philipom Hammondom, s njemačkim Frank-Walterom Steinmeierom, slovenskim Karlom Erjavcem i srpskim Ivicom Dačićem.

Kovač s Dačićem

S Ivicom Dačićem sam razgovorao o odnosima Hrvatske i Srbije i dogovorili smo se da ćemo raditi na unapređenju naših odnosa. Važno je da ti odnosi budu kvalitetni i da nastavimo surađivati, posebno na ekonomskom planu. Probleme iz prošlosti i nasljeđe rata treba riješiti - rekao je Miro Kovač.

- Slažemo se da trebamo raditi na jačanju naših bilateralnih odnosa, da jasno definiramo stvari koje konkretno i brzo možemo napraviti - rekao je Dačić.

Nakon što je stupio na dužnost, Kovač je najavio da će jačati odnose sa susjednim zemljama. Od zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova tražio je da više ne koriste izraz regija nego susjedstvo ili “Hrvatska i šire”.

- Moramo prestati koristiti pojam ‘regija’, on je nejasan. Imamo susjede i oni imaju svoje ime: Slovenija, Italija, Srbija i šire. To je termin za koji želim da se koristi. Regija su zemlje u Uniji, ali i one na jugoistoku Europe - rekao je kad je postao novi šef hrvatske diplomacije.