Postoje gradovi koji vam odmah legnu i oni koji vam nikada ne legnu. Meni je Beograd odmah legao, za razliku od mnogih gradova u državama bivše SFRJ. Volim doći u Srbiju, tu sam vrlo rado i vrlo često, kazao je istaknuti hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za srbijanske Novosti.
On trenutno piše novu knjigu za koju su mu potrebni materijali iz beogradskih arhiva. Sprema knjigu o Miki Špiljku kroz koju će ispričati i priču o Jugoslaviji.
- Kada slušate o srpsko-hrvatskim odnosima, čini vam se da u Beogradu kao Hrvat možete očekivati samo probleme. Ja, evo, dolazim 15 godina i osjećam se dobro. Zovem se Hrvoje, ne trudim se govoriti ekavicu niti postoji potreba za tim, i nikada nisam doživio neku neugodnost - priča Klasić za Novosti.
'Nacionalisti su svugdje jednaki'
Hrvoje Klasić je dobitnik nagrade za unaprjeđenje srpsko-hrvatskih odnosa, a mitropolit zagrebacko-ljubljanski Porfirije Perić mu je dobar prijatelj.
- Kada sam otišao preuzeti nagradu, rekao sam: "Uzeo sam dvije Biblije, jednu na srpskom, na ćirilici, i jednu na hrvatskom, na latinici, i potražio spominju li se u njima Srbi i Hrvati. Nisam ih našao, ali sam našao da svi trebamo biti bolji ljudi". A onda je vladika rekao: "Poslije ovoga, nema se što više reći".
Na pitanje je li zbog svog odnosa prema Srbima često na meti hrvatskih nacionalista, odgovorio je:
- Kažu da sam antihrvat, Jugoslaven, ali ja se time ne zamaram. Moja obitelj je sto posto hrvatska. I moji prijatelji u Srbiji koji se bore protiv nacionalizma dobivaju prijetnje. Nacionalisti su svuda jednaki, mnogo bolje će se oni između sebe razumjeti nego hrvatski nacionalist sa mnom ili srpski nacionalist s nekim Srbinom koji ne misli kao on - istaknuo je Klasić.
'Ugledajmo se na Đokovića i Čilića'
Naglašava da su odnosi između Srba i Hrvata mnogo bolji nego odnosi između političkih elita i da treba gledati odnose Novaka Đokovića i Martina Čilića, odnose hrvatskih bendova koji nastupaju u Beogradu i srpskih koji sviraju u Hrvatskoj.
- Beograd je pun Hrvata, došli su se provesti, zašto ne odu na Kosovo ili u Beč? - pita se Klasić te ističe da Hrvati vole Balkan, a da je Srbija Balkan u najboljem smislu.
- Treba uzeti ono što nas spaja i u čemu smo slični. Na primjer jezik. Nije važno kako se taj jezik zove. Nitko se nije žalio da ne razumije moju knjigu koja je nedavno objavljena u Beogradu. Pokušavali smo predugo biti isti. Često citiram stari aforizam - Srbi i Hrvati su jedan narod, samo nam recite koji. Nema potrebe nametati da imamo isti mentalni sklop. Meni upravo suprotno odgovara - objašnjava Klasić.
'Partizani su bili jedini antifašistički pokret'
Smatra da desničari i u Srbiji i u Hrvatskoj imaju preveliki utjecaj.
- Borim se protiv povijesnog revizionizma u odnosu na ustaški pokret. Devedesetih godina imali smo ogroman utjecaj političkih emigranata, političkih zatvorenika koji su bili antikomunisti. Najgore što se moglo dogoditi je da se kao protuteža bratstvu i jedinstvu i komunizmu uvede ustaštvo, kao gotovo romantičan model za slobodnu nezavisnu Hrvatsku kojoj su Jugoslavija i komunisti uvijek prijetnja - govori Klasić.
Na pitanje što misli o četničkom pokretu kaže da to nije nikakav antifašistički pokret.
- Bio je to nekoliko mjeseci na početku rata. Ako su četnici vojska u otadžbini i otadžbinu su napali Nijemci i Talijani, vi morate biti protiv njih, ali ako surađujete s njima i ustašama, onda niste protiv njih i niste antifašisti. Srbija je imala antifašistički pokret, kao što ga je imala i Hrvatska, i to su partizani. Posljedice četničkog pokreta, međutim, nisu ni blizu iste kao posljedice ustaškog pokreta - objašnjava Klasić te naglašava kako je Jasenovac najgore mjesto koje postoji u povijesti Hrvatske.
Odnose između Hrvatske i Srbije, dodaje, bitno uvjetuje ono što se događalo devedesetih godina
- Nismo se razišli mirno kao Česi i Slovaci. Bilo je tu progona, rušenja, pogibija... Ja sam veliki kritičar hrvatske politike, ali u mnogim područjima postoji dobra suradnja. U kulturi, znanosti, sportu... odnosi su sve bolji i bolji - zaključuje Klasić.
'Da je Stepinac bio zločinac odmah bi ga 1945. uklonili'
Iako, ističe u razgovoru, nije pripadnik Katoličke crkve ne želi se baviti pitanjem je li netko svetac ili nije, ali smatra da Stepinac nije ratni zločinac
- Stepinac je vrlo kontroverzna ličnost. Pomagao je i Srbima i Židovima, ali je, s druge strane, pozdravio osnivanje NDH i do kraja rata se nije odredio prema ustaškom pokretu. To je velika zamjerka. Stepinac nije bio zločinac, jer da je bio, odmah bi 1945. bio uklonjen, ali je uklonjen tek kada je počeo da kritizirati komunizam - kazao je Klasić.
O Vladi Divljanu
Kada je prije nekoliko godina umro Vlada Divljan, i kada se o njemu pisalo kao o velikom rokeru i umjetniku, desničari u Hrvatskoj su pitali zašto se plače za srpskim pjevačem, a ne za mađarskim ili austrijskim. Pa zbog našeg zajedničkog naslijeđa i jezika, upravo to je poanta. Ja sam odgledao sve epizode serije "Jutro će promijeniti sve", u Beogradu pratim kazalište, glazbu... To ne mogu u Budimpešti, u Grazu, a teže mi je i u Ljubljani.