Nakon što je u sklopu afere Janaf uhićen i gradonačelnik Nove Gradiške i saborski zastupnik Vinko Grgić (SDP) postavlja se pitanje hoće li i koliko to utjecati na unutarstranačke izbore u najvećoj oporbenoj stranci koja, nakon debakla na parlamentarnim izborima, 26.rujna bira nasljednika Davora Bernardića. Procjene SDP-ovaca su da najviše šanse, od petero kandidata, imaju Peđa Grbin i Željko Kolar. Iako malo tko vjeruje da će pobjednik znati nakon prve runde, kažu, kako je Kolar na terenu trenutno u nešto boljoj poziciji. No čini se da je Grgićevo ime u završetku kampanje poslužilo za međusobne obračune frakcija. Dio SDP-ovaca priča kako je Grgić dio Grbinovog izbornog tima, kojeg se nakon afere u sekundi odrekao.
- Grgić je dio tzv. neretvanske skupine i upravo je on bio jedan od glavnih zagovaratelja Peđe Grbina. Ranije je davao izjave kako će upravo on biti dio novog vala SDP-a - kaže jedan od sugovornika.
Priča se i da je na sjednici kluba SDP-a u petak, kad je Grgiću ukinut imunitet, glavni tajnik SDP-a i zastupnik Nikša Vukas, koji je bio Bernardićeva desna ruka, prozvao Grbina jer okreće leđa čovjeku koji mu je bio u timu, ali i da Grbin s njim oko toga nije želio polemizirati.
- Dobro se zna od kud dolaze podmetanja ovakve vrste - kaže drugi sugovornik misleći pritom na Bernardićeve ljude, koji sada na mjestu predsjednika žele vidjeti upravo Kolara. Iako Krapinsko zagorski župan nije njihov izbor, budući da nisu imali svog kandidata, kažu upućeni, priklonili su mu se, jer su shvatili da samo tako imaju šansu opstati.
Ljudi bliski Grbinu napominju kako se njegov izborni tim mogao vidjeti kad je predstavljao izborni. Tada su s njim bili Siniša Hajdaš Dončić, Biljana Borzan, Sabina Glasovac i Sara Medved.
Podsjećaju i kako je Grgić krajem kolovoza bio na tiskovnoj konferenciji tzv. neretvanske skupine koja je tada poručila da neće podržati niti jednog kandidata za predsjednika SDP-a, iako se očekivalo da će skupina, koja okuplja mlade SDP-ove gradonačelnika i načelnike, javno podržati Grbinu. Revoltiran njihovim istupom Ranko Ostojić, koji je ranije najavljivao kako se neće kandidirati za mjesto šefa stranke, neposredno prije isteka roka za kandidature u ponoć, e-mailom stranačkoj izbornoj komisiji poslao je svoju kandidaturu.
- Kandidirao sam se nakon presice klana koji tvrdi da je protiv klanova. Isti oni koji su do jučer podržavali Peđu Grbina, sada podržavaju samo sebe - objasnio je tada Ostojić.
I dok jedna grupacija tvrdi da je Grgić bio Grbinov čovjek, druga ističe da je ime uhićenog SDP-ovca se našlo na šalabahteru Kolarove ekipe, koji su već počeli kružiti. Dio SDP-ovaca navodi kako je Grgić bio uz Bernardića prije četiri godine, kad je predavao kandidaturu za predsjednika SDP-a. Kad se potpisivalo pismo za Bernardićevu smjenu, nastavlja, on je to kategorički odbio. Kasnije je, kaže, bio spreman zaigrati sa svima, pa se tako našao i u tzv. neretvanskoj skupini. I dok su jedini uvjereni da je Grgiću zapravo odanost prema Bernardiću omogućila visoko 5. mjesto na izbornoj listi u petoj izbornoj jedinici, drugi kažu da on nikad nije bio u potpunosti Bernardićev čovjek, ali da nije bio ni daleko.
- Bio je nekako nedefiniran - kaže sugovornik.
Kad je u pitanju Grgićeva sudbina u SDP-u, ona će ovisiti o odluci novog vodstva, koje će se birati na izborima iduće subote. Ako se protiv Grgića podigne optužnica, za očekivati je, kaže sugovornik dobro upućen u zbivanja na Iblerovom trgu, da se Grgiću zamrzne članstvo ili da ga se izbaci iz SDP-a. Stava je i da bi bilo najbolje da Vinko Grgić nakon svega ovoga sam zamrzne svoje članstvo, kako njegov slučaj ne bi dalje štetio SDP-u, jer činjenica da je priveden, ozbiljna stvar.
Na unutarstranačkim izborima iduće subote od oko 33.000 članova pravo glasa imat će njih nešto manje od 12.000, a za novog šefa ili šeficu stranke birat će između Mirele Ahmetović, Peđe Grbina, Željka Kolara, Ranka Ostojića i Marina Percana. Problem je, kažu nam SDP-ovci, što se posljednjih godina promijenila struktura članstva. Neki su zbog nezadovoljstva politikom vrha stranke napustili brod, a dobar dio ljudi se pasivizirao i prestao plaćati članarine, a samim time im je, prema statutu, onemogućeno sudjelovanje na izborima.