To je to što me zanima!

Kreće od prosinca: Veće plaće u siječnju na računima radnika

Deflacija destimulira ljude da ulažu i motivira ih da novac čuvaju, a novac koji se ne ulaže nije koristan novac, rekao je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade
Vidi originalni članak

Oko milijun građana i 200.000 umirovljenika u siječnju će dobiti nešto veće plaće i mirovine za prosinac. Bit će to rezultat mini porezne reforme koju je usvojila Vlada, kojima se želi rasteretiti srednji sloj i tako potaknuti potrošnju. 

Iako se najavljivalo da bi građani njezin efekt mogli osjetiti već u prosincu od toga se odustalo i to zato što bi to izazvalo 576 rebalansa lokalnih proračuna. Uz to Vlada želi poduzetnicima ostaviti vrijeme za prilagodbu

Mini porezna predviđa povećanje osobnog odbitka s 2200 na 2600 kuna, dok se osobni odbitak za umirovljenike povećava 3400 na 3800 kuna. Najveći porezni razred od 40 posto ubuduće će se naplaćivati na plaće od 13200 kuna, a ne na 8000 kuna što je trenutno na snazi. 

Ministar financija Boris Lalovac kazao je da će građanima s prosječnim plaćom od 5500 kuna neto plaća na godišnjoj razini narasti za nešto više od 2000 kuna. Građani koji primaju neto plaću od 3900 kuna godišnje će imati do 1000 kuna više u novčaniku.

- Bilo je primjedbi da su ovim mjerama mala rasterećenja za građane koji imaju niske plaće. Ovi kojim imaju 3900 kuna će sada plaćati porez na dohodak od 13 kuna. Mi tu nismo ni mogli ništa osloboditi - kazao je Lalovac.

Naveo je da se po prvi puta u povijesti minimalna bruto plaća neće oporezivati. Za sada su i dvije kompenzacijske mjere za lokalne proračune zbog izmjena poreza na dohodak. 

Porez na štednju

Od prvog siječnja uvodi se i oporezivanje dohotka od kapitala i to s 12 posto. To je, kaže Lalovac, najniža porezna stopa u Europi. Naveo je da oko 400.000 građana štedi, a njih 50.000 ima 10 milijardi eura štednje, odnosno 75 milijardi kuna.

- Oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to danas ne plaćaju ništa. Oni koji će godišnje zaraditi od kamata 50.000 kuna će platit će 5000 kuna. To nije nikakav udar na njih koji štede, u zapadnim zemljama platili bi puno više, niti će doći do bijega kapitala - ustvrdio je Lalovac.

Milanović: Novac koji se čuva nije koristan

Premijer Zoran Milanović napomenuo je da 40 posto poreza na dohodak na veće prihode i dalje jedna od najviših stopa u Europi i počinje se primjenjivati na srednji sloj.

- Tu smo i dalje porezno opterećeno gospodarstvo, pokušali smo to ublažiti. To nisu radikalne promjene - kazao je.

Upozorio je na problem deflacije koja destimulira ljude da ulažu.

- Nema inflacije, a mala inflacija je poželjna i daje vjetar u leđa. To ljude motivira da novac čuvaju, a novac koji se čuva i ne ulaže nije koristan novac. I zato želimo ljude potaknuti da više ulažu i zato smo uveli male porezne stope na dobitke od kamata koje su manje nego u Europi - rekao je.

Druga mjera je oporezivanje svakog dobitka na igrama na sreću. Do sada se porez plaćao na dobitke od 750 kuna na više, a Vlada ovom mjerom planira prikupiti 165 milijuna kuna.

Novosti za poduzetnike u sustavu PDV-a

Promjene čekaju i poduzetnike. Njih 120.000 će PDV moći platiti prema naplaćenom računu, a uvjet je da im godišnji prihod ne smije biti veći 3 milijuna kuna, a do sada je to bilo 2 milijuna kuna. Nudi im se i opcija da mogu platiti PDV prema izdanim fakturama. 

Rebalans proračuna

Vlada je usvojila i rebalans proračuna, a poručuju da su unatoč svemu neće dirati socijalna davanja, plaće i mirovine odnosno da su vodili računa da rebalans ne osjete najugroženiji građani. 

Proračunski prihodi trebali bi iznositi 114,5 milijardi kuna, što znači da se smanjuju za 2,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna.

Rebalansom je za ovu godinu smanjena projekciju gospodarskog rasta na minus 0,7 posto, dok će deficit iznositi 5 posto BDP-a (oko 16,4 milijarde kuna). Rebalansom se štedi na subvencijama, financijskim troškovima koji su posljedica povoljnijeg zaduživanja i manjih kamata, smanjene su kapitalne donacije i pomoći u sektoru pomorstva i prometa te će se usporiti kapitalne investicije u izgradnji. 

Povećanje je planirano na rashodima za zaposlene, mirovine i trošak za sanaciju šteta uzrokovanih poplavama. Iako je većina proračunskih korisnika ostvarila uštede od 185 milijuna kuna, dodatna sredstva u iznosu od 516 milijuna kuna raspoređena su na tri ministarstva i to znanosti i obrazovanja, unutarnjih poslova i socijalne politike i mladih.

Milanović: Nitko više neće moći iz sjene utjecati na sudove

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt predstavila je izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku. Premijer Milanović je rekao kako je ovo prava reforma i da nema povratka. Novost je što se neće znati na kojem sudu će završiti predmet.

- Oni koji su do sada mogli utjecati iz sjene to više neće moći. Zašto se to nije napravilo prije 10 godina? Zato što to netko nije htio - rekao je Milanović i dodao kako se u demokratskoj državi ovo više neće moći vratiti na staro.

O preseljenju Ministarstva i Fonda: To je zakon spojenih posuda

Premijer Milanović komentirao je slučaj preseljenja Ministarstva zaštite okoliša i Fonda zaštite okoliša zbog kojeg je u javnosti prozvan ministar Mihael Zmajlović.  

- Jedan veliki prostor je napušten, a u njega će ući netko tko sada plaća visoki najam. To je sva pamet. To je zakon spojenih posuda, ako jedno ministarstvo i fond dođu na stepenicu više po troškovima, na njihovo mjesto će doći netko tko plaća najam. Time se više ne smiju baviti ministri nego DUUDI - rekao je Milanović.

Povećava se kvota zapošljavanje osoba s invaliditetom 

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić rekao je kako Hrvatska proširuje obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i na realni sektor. 

- Od 1. siječnja svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika moraju zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom. Poslodavci koji ne ispune kvotu morat će plaćati naknadu od 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju nisu zaposlili - kazao je Mrsić.

Hrvatska daje 300.000 kuna za oboljele od ebole

Na račun Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska će uplatiti 300.000 kuna humanitarne pomoći za područja zapadne Afrike ugrožena ebolom. Novac će se isplatiti iz proračuna iz prihoda od igara na sreću. Kako Hrvatska nema kapaciteta za pružanje pomoći u vidu zračnog prijevoza zaraženih, uputit će ovaj vid humanitarne pomoći.

Premijer Zorana Milanović kazao je da je 100 milijuna eura koje je dala Velika Britanija i 25 milijuna eura koje je izdvojila Danska "ustvari malo i nedovoljno da bi se riješio ključni javno-zdravstveni problem - prevencija, obrazovanje i edukacija ljudi". 

Ministar zdravlja Siniša Varga ponovio je da je Hrvatska u potpunosti spremna za pojavu bilo kakve zarazne bolesti, pa tako i ebole. Svi protokoli vezani uz prevenciju zaraznih bolesti prošireni na sve međunarodne zračne luke gdje je najveća mogućnost dolaska ljudi zaraženih ebolom. Podsjetio je da je prošli tjedan održana i vježba u zagrebačkoj zračnoj luci.

- Ona je pokazala da su granična policija, sanitarna inspekcija, carinici, velikogorička Hitna medicinska pomoć, te Klinika za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" u potpunosti spremni reagirati na pojavu bilo kakve teške zarazne bolesti - rekao je Varga.

Idi na 24sata

Komentari 292

  • dobitak 03.11.2014.

    jel to milanovič nama jezik isplazio još da digne srednji prst

  • Marija Jurić Zagorka 01.11.2014.

    Ali.....Zoki uspoređuje rastrošnost Zmajlovića sa "Zakonom spojenih posuda", wtf??????? Može li se tu išta dodati? Jel to samo zato da se nešto kaže? Ne mogu virovat šta čitam.....

  • Androtest 01.11.2014.

    Samo Dajemo Partiji

Komentiraj...
Vidi sve komentare