Andrej Plenković nudi reformu poreznog sustava. Detalji nisu poznati, no ta bi reforma trebala biti radikalna i voditi prema dva ključna cilja: pojednostavnjenju sustava i povećanju dohotka građana.

Pored toga, HDZ želi digitalizirati i temeljito reformirati administraciju i pravosuđe, reformirati i privatizirati javna poduzeća te decentralizirati zemlju. Nije poznato do koje se mjere ta stranka namjerava držati mjera minhenskog IFO instituta. One se biračima zacijelo ne bi dopale jer podrazumijevaju postupnu devalvaciju kune, liberalizaciju tržišta rada, ukidanje minimalne plaće i niz drugih mjera socijalno-tržišnoga gospodarstva nalik na njemačko. Andrej Plenković dosad nije spominjao ozbiljnije smanjenje broja županija, općina i gradova, ali na tome u ovom dijelu kampanje nije inzistirao ni SDP, odnosno Narodna koalicija.

- Boljim uvjetima poslovanja, poticanjem domaće inovativne proizvodnje i razvojem hrvatskog sela možemo postati najuspješniji u srednjoj Europi - tvrdi Andrej Plenković, pa dodaje:

- Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj ključni su za uspjeh hrvatskoga gospodarstva. Hrvatsko selo ima velik neiskorišten potencijal. Turizam treba strateški razvijati povećanjem kvalitete usluga tijekom cijele godine i u cijeloj Hrvatskoj.

Za sve te, prihvatljive i razumne ciljeve, ne nude se, međutim, nikakve konkretne strategije niti rokovi izvedbe. HDZ je, kažu analitičari izbornih programa, više okrenut poduzetnicima i krupnom kapitalu, dok je SDP fokusiran na radno ovisno stanovništvo, socijalno ugrožene skupine i umirovljenike. No ni Plenković ni Milanović dosad nisu pokazali prijedlog proračuna ako dobiju vlast. To bi bilo najpoštenije i najkonkretnije. Iz tog bi se dokumenta vidjelo što tko gubi, što dobija i tko se mora prilagoditi kojim mjerama. Iduće godine Hrvatskoj dolazi na naplatu 27 milijardi kuna kamata i oba kandidata će morati reći kako će vratiti taj novac stranim zajmodavcima, odnosno hoće li rezati neke proračunske stavke ili će ići na reprogram.

- Moramo jako mudro i oprezno upravljati s javnim financijama, osiguravati rast, ali istodobno izbjegavati oštre mjere štednje na koje su nas tjerali sve ove godine - rekao je Zoran Milanović na predstavljanju programa te dodao da se umirovljenici ne moraju plašiti za svoje mirovine.

Milanovićeva vlada uspjela je riješiti problem brodogradilišta. Uvedene su fiskalne blagajne. Broj državnih službenika smanjen je za 3664 (Orešković je povećao njihov broj za 95). Izvršena je korekcija u sustavu poreza na dohodak. Mnogima su zbog nje porasle plaće. Najjači potez bila je konverzija kredita u CHF, koja je dovela do povećanja potrošnje. Industrijska proizvodnja počela je rasti, kao i izvoz. Mnogi misle da je mogao puno više.     

Želi ojačati poduzetništvo

Plenkovićev glavni cilj je podizanje standarda i rast. Biračima nudi fiskalnu odgovornost, jednostavniji porezni sustav i orijentaciju na izvoz. Tu su i europski fondovi, smanjenje administrativnih prepreka, dijalog sa socijalnim partnerima, osiguravanje jeftinih energenata, daljnje jačanje turizma te očuvanje prirodnih bogatstava. Najavio je stvaranje pronatalitetne politike, a najavio je i nastavak kurikularne reforme, premda nije precizirao u kojem obliku i s kojim ljudima.     

Nudi isto, samo malo bolje

Zoran Milanović u novome mandatu nudi ukidanje obavezne članarine za cehovske udruge, poput Hrvatske gospodarske komore, smanjenje parafiskalnih nameta, nastavak programa poticajnog zapošljavanja mladih i dizanje naknade na 3000 kuna, jačanje gospodarske diplomacije te uvrštenje Hrvatske među 30 najboljih država kad je riječ o lakoći poslovanja. Obećao je očuvanje prava i statusa umirovljenika. To se odnosi i na branitelje. ‘Nema novih poreza, ima samo manjih stopa’, rekao je bivši premijer.