Dosad smo grijanje plaćali 400 kuna. Razdjelnike smo ugradili prije 40 dana, a stan je od tada prazan i radijatori ni jednom nisu upaljeni. Dobili smo račun od 550 kuna! Pa to je apsurd! Priča to očajna Ružica Golub iz Velike Gorice. A njezina priča je samo jedna od stotinu onih koji su se “opekli” ugradnjom razdjelnika topline. Pozitivna iskustva su puno rjeđa.
Još 100.000 priključaka
U Hrvatskoj razdjelnike na radijatore treba ugraditi još oko 100.000 kućanstava priključenih na sustav HEP-ove toplane. Ili će od kraja godine plaćati kazne od 10 do 50 tisuća kuna. Oni koji žive u zgradama s više od 70 stanova, a nisu ugradili razdjelnike, već od početka ove godine mogu očekivati posjet inspekcije i kazne jer je njima rok već istekao. Kad je prije tri godine donesen novi zakon o tržištu toplinske energije, HEP i regulatorna agencija HERA, ali i Ministarstvo gospodarstva, tvrdili su da se razdjelnike mora uvesti jer tako propisuje direktiva EU. Međutim, to nije točno. Obećavano je da će i plaćati onoliko koliko potroše te da će uštedjeti, ali i to se u većini slučajeva pokazalo netočnim. Umjesto toga, dobili su trošak i obvezu ugradnje, a većina i više račune. A oni koji ih ne ugrade dobit će kazne. Da je Ministarstvo gospodarstva na čelu s Ivanom Vrdoljakom jedino u cijeloj EU propisalo kazne, obvezu uvođenja razdjelnika bez prethodnih analiza, tvrdi i eurozastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (ORaH).
Jučer je poslao hitno pitanje Europskoj komisiji, ali i povjerenicima za zaštitu potrošača i unutarnje tržište te upoznao ih sa situacijom u Hrvatskoj.
- Građani štede, a dobivaju veće račune - napisao je Škrlec.
Kaže nam da je od Europskog parlamenta dobio i veliku analizu kako su istu direktivu primijenili u ostalim zemljama Europske unije.
- Nema propisane obveze uvođenja razdjelnika i kazni. To je prepušteno kao izbor nakon analize svake pojedine zgrade. Građane se stimulira na energetsku učinkovitost, a ne kažnjava - kaže nam Škrlec.
Njemačka je nakon analize odlučila da nije isplativo uvoditi razdjelnike, a Velika Britanija, Irska i Danska nude građanima alternativne metode. Ali samo nakon što se naprave analize za svaku zgradu. Kod nas, nažalost, nije tako.
Panenić: Osnovat će se radna skupina
Novi ministar gospodarstva Tomislav Panenić prošli tjedan je na pitanje o problemu s razdjelnicima rekao kako sve ostaje po starom.
Međutim, nakon što je profesor s Građevinskog fakulteta Ivica Džeba podnio i Ustavnom sudu tužbu kojom ruši nepošteni zakon, a otkrilo se da EU uopće nije propisao njihovo uvođenje, i Panenić je promijenio ploču.
- Proučio sam tu temu sa svojim pomoćnikom. Osnovat će se radna skupina u kojoj će biti predstavnici korisnika, gdje ćemo razmotriti sve učinke i potom donijeti odluku - rekao je Panenić novinarima nakon sjednice Vlade.
Bojimo se hladnoće i kazni
Tako da građani i dalje ne znaju kakva će odluka biti. Panenić nije htio odgovarati na pitanja hoće li ukinuti rokove i kazne za one bez razdjelnika.
Predstavnica stanara u Samoboru Štefica Librić kaže da ne zna što činiti. U njenoj zgradi je 20 stanova koji u prosjeku imaju 4-5 radijatora. Sustanarima je uvođenje razdjelnika velik trošak, ali boje se kazni.
- Bojimo se i hladnoće i računa. Svi u Samoboru koji su ugradili razdjelnike dobivaju veće račune, a u usporedbi s razdobljem prije uvođenja smrzavaju se u stanovima. Ne znaju što bi - kaže nam Librić.
Vrdoljak: Nisam znao da razdjeljnici nisu obaveza!
Najprozivaniji za cijelu ovu zbrku, bivši ministar Ivan Vrdoljak, otvoreno nam je rekao kako nije znao da je samo on u Europi uveo rokove i kazne za razdjelnike. Na pitanje zašto je u obrazloženju zakona i HEP tvrdio da se razdjelnici moraju uvesti, ako to nije točno, Vrdoljak sve prebacuje na stručne službe.
- Zakon je već bio pripremljen i u javnoj raspravi kad sam ja došao. Mene je dočekao prijedlog da dignemo cijene grijanja za 40 posto ili da uvedemo kalorimetre ili razdjelnike. Izabrao sam najjeftinije za građane - pravda se Vrdoljak. On tvrdi da građani ipak nisu prevareni, a novome ministru poručuje da će podržati svaki jeftiniji način.
U jeku javne rasprave o novom zakonu koji je uveo razdjelnike, čelnici regulatorne agencije HERA-e su bili na plaćenom putu u Danskoj.
Sporni put u Dansku
Častila ih je tvrtka Danfoss koja proizvodi razdjelnike koji se ugrađuju kod nas. Iz HERA-e su se pravdali da bi bilo nepristojno odbiti putovanje, a iz Danfossa su ranije poručili da tema putovanja nisu bili razdjelnici, nego upoznavanje s primjerima u Danskoj.
Bit problema s razdjelnicima je da je cijela formula za obračun pogrešno postavljena. Ona kombinira površinu stana, zajedničke prostorije i potrošnju onih stanova u zgradi koji nemaju ugrađene razdjelnike.
Posao težak pola milijarde kuna
Ako svaki stan u prosjeku ima pet radijatora, trošak ugradnje je oko 3500 kuna. U stvarnosti građani plate manje, oko 2500 kuna, ali Fond za zaštitu okoliša i gradovi isplate punu cijenu tvrtkama koje ih ugrađuju. Po toj računici, samo za razdjelnike sva kućanstva ostavit će više od 539 milijuna kuna.
Zagrepčani se bojali globe
U siječnju 2014. godine, prije ugradnje razdjelnika, račun za grijanje nam je bio 334 kune, s tim da su radila sva tri radijatora. Sad se grijemo samo na jedan, a račun za siječanj iznosi 430 kuna, rekla je umirovljenica Anka Galić (71) iz zagrebačkog naselja Travno.
Bezuspješno se obratila Gradu
Stanari u mojoj zgradi imaju račune za grijanje i od 800 kuna iako su čak neki isključili radijatore. Prije razdjelnika ti su računi bili puno, puno manji, kaže Tea Mičić Badurina, koja je još lani od grada tražila da izmijeni pravilnik i smanji cijene.
Za grijanje daje 200 kuna više
Za siječanj ove godine, koji je bio jako topao, račun mi za grijanje i toplu vodu iznosi 1800 kuna i za oko 200 kuna je veći u odnosu na razdoblje kada nisam imao razdjelnik, ogorčen je Zdenko Landeka iz naselja Andrija Hebrang u Slavonskom Brodu.
U Osijeku ima i zadovoljnih
Na primjeru naše zgrade mogu reći da su uštede velike i značajne. Prije uvođenja razdjelnika računi za grijanje u siječnju su bili 407 kuna, a danas su 147, rekao je Darije Dokuš, predstavnik stanara Crvenog nebodera na Trgu slobode u Osijeku.