Hrvatsko gospodarstvo bi u ovoj godini trebalo rasti 1,1 posto, u sljedećoj 1,4 posto, a u 2017. 1,7 posto. Objavila je to Europska komisija u svojoj jesenskoj prognozi koju daje za svaku članicu EU.

EK upozorava da postoje rizici da se takva prognoza rasta ipak ne ostvari jer bi "gubici banaka zbog konverzije kredita u švicarskim francima mogle poremetiti kapacitet bankovnog sustava da financira oporavak".

Također, u poglavlju o Hrvatskoj po prvi put daje detaljnije ocjene učinka nedavno usvojenog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima. Komisija ocjenjuje da će Zakon imati "manji pozitivan učinak na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima da smanje svoju razinu duga". Osim toga, očekuje da će gubici banaka imati negativan učinak na javne financije. 

Dok je u ovoj godini glavni faktor rasta bio izvoz, u sljedećoj će to biti unutrašnja potrošnja koju će najviše poticati investicije javnog, a ne privatnog sektora. EK prognozira da će se javne investicije događati na valu pojačane apsorpcije europskih fondova.

Dobra vijest je da bi nezaposlenost  trebala pasti s 16,2 posto u ovoj na 14,7 posto u 2017. godini. To će se dogoditi zahvaljujući povećanju broja zaposlenih, a ne kako neki u Hrvatskoj tvrde, zbog odlaska radnika u inozemstvo trbuhom za kruhom.

Hrvatski javni dug, predviđa EK, i dalje će rasti: u ovoj godini iznosit će 89,2 posto, u 2016. 91,7 posto, a u 2017. 92,9 posto. 

EK u jesenskoj prognozi upozorava da je proračunski manjak i dalje visok. Naime, iako se očekuje da će smanjiti (s -4,9 posto BDP-a u ovoj na -4,1 posto BDP-a u 2017.) i dalje je daleko od ciljeva koje je EU zadala Hrvatskoj u tzv. proceduri smanjenja prekomjernog deficita.