Prosvjednici u Hong Kongu ponovno su u ponedjeljak izašli su na ulice i izazvali kaos u javnom prijevozu uoči štrajka planiranog kasnije tijekom dana.
Zabilježena su kašnjenja u Hongkonškom metrou nakon sukoba između putnika i aktivista koji su pokušavali spriječiti kretanje vlakova.
Zračna luka otkazala je više od 200 letova nakon što su vlasti upozorile putnike na mogući prekid prometa.
U tom megapolisu na jugu Kine koji proživljava svoju najtežu političku krizu već osam uzastopnih vikenda održavaju se masovni prosvjedi koji prerastaju u sukobe između malih radikalnih skupina i snaga reda.
Čelnica grada Carrie Lam je na konferenciji za novinare rekla da su "masovne demonstracije u svrhu postizanja određenih zahtjeva ozbiljno narušili zakon i red u Hong Kongu te grad doveli na rub veoma opasne situacije".
Prosvjedi se planiraju diljem grada, a organizatori štrajka tvrde da je obećalo sudjelovati više od 14 tisuća ljudi iz 20 gospodarskih sektora.
Zaposlenici državnih službi, kojima je naloženo da ostanu politički neutralni, navodno su pristali pridružiti se štrajkašima.
Državni su službenici bili i među prosvjednicima koji su započeli prosvjed u petak, a koji se nastavio tijekom vikenda.
Peking stalno upozorava na poteze prosvjednika. Ovog tjedna Narodna oslobodilačka vojska (APL), stacionirana u Hong Kongu upozorila je video snimkom na kojoj je prikazala svoje kapacitete intervencije.
Lokalne vlasti su nakon prošlog vikenda također pooštrile ton i optužile 40-ak prosvjednika za sudjelovanje u pobuni, za što bi mogli biti kažnjeni zatvorskom kaznom do 10 godina.
Prosvjedi u toj bivšoj britanskoj koloniji počeli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost te pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.
Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjednici traže njegovo potpuno povlačenje i ostavku upraviteljice Hong Konga Carrie Lam. Njihovi zahtjevi su se proširili i na zadržavanje demokratskih stečevina i sloboda poput slobode govora i neovisnosti sudstva.
Ti su prosvjedi do danas najveći izazov za kineskog predsjednika Xija Jinpinga otkako je preuzeo dužnost 2012. godine, a odvijaju se u vrijeme kada je Kina u sve ozbiljnijem trgovinskom ratu s SAD-om te se susreće sa slabljenjem gospodarstva u politički osjetljivom trenutku.