Maratonski pregovori za ulazak u Europsku uniju zaokruženi su s potpisivanjem Pristupnog ugovora 9. prosinca u Bruxellesu. Pregovori su se vodili u 33 poglavlja. Ove godina započela je mađarskim predsjedanjem Unijom. Već na samom početku mandata susjedi Mađari najavili su kako će im proširenje i Hrvatska biti jedan od prioriteta. U međuvremenu su organizirali više međuvladinih konferencija kako bi Hrvatska uspjela zatvoriti sva poglavlja do ljeta. No onda je uslijedilo izvješće Europske komisije koje nije bilo povoljno. Malo tko tada je vjerovao da će posao biti gotov do ljeta. Najviše problema stvaralo je 23. poglavlje, Pravosuđe i temeljna prava. Unatoč strepnjama, iz Unije su od pojedinih čelnika svakog dana stizale ohrabrujuće vijesti.

Hrvatska je 30. lipnja u Bruxellesu i formalno zatvorila posljednja četiri poglavlja u pregovorima s EU-om, na pristupnoj konferenciji održanoj samo nekoliko sati prije nego što je Mađarska prepustila Poljskoj predsjedanje Europskom unijom. Tako se, u posljednjim trenucima, ipak ispunila i želja Budimpešte da hrvatski pregovori budu završeni upravo tijekom njihovog polugodišnjeg vođenja EU-a. Ključne su bile reforme u pravosuđu, prihvaćanje programa za preustroj brodogradilišta i dokazi o uspješnoj borbi protiv korupcije na visokoj razini.

U rujnu je poljski premijer Donald Tusk Jadranki Kosor uručio nacrt Pristupnog ugovora. Kosor je na konferenciji za novinare istaknula kako je 'ovo iznimno važan i povijesni trenutak radosti i sreće za sve nas'. Tada je predložila da uz nju ugovor potpiše i predsjednik Ivo Josipović. Krajem rujna u javnost je procurila i neslužbena verzija Pristupnog ugovora, a većina političara nije imala ništa protiv toga. Vesna Pusić istaknula je kako građani imaju pravo znati što je ispregovarano sa EU. 

'Ulaskom u EU Hrvatska će izgubiti svoju neovisnost'

Europski parlament je 1. prosinca izglasao ulazak Hrvatske u Uniju. Dug pljesak eurozastupnika prolomio se nakon što je prihvaćen pristupni ugovor Hrvatske i Europske unije, a bio je upućen prema galeriji na kojoj je izaslanstvo Hrvatskog sabora. Za pristup EU glasovala su 564 europarlamentarca, 38 ih je bilo protiv, a 32 su bila suzdržana. Nakon toga oglasio se i najglasniji euroskeptik u Europarlamentu, Britanac Nigel Farage. On je jasno kazao kako će ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izgubiti svoju neovisnost te dodao kako su u hrvatskim političkim strukturama još 'stari komunisti' te da nema slobode tiska koji bi objavio članak protiv hrvatskog puta u EU.

Do ulaska u EU Hrvatska ima status zemlje promatrača

Konačnu točku na 'i' stavili su Kosor i Josipović. Oni su zajedno s još 27 čelnika europskih država potpisali 9. prosinca Pristupni ugovor. 

- Ponosna sam što sam dio povijesnog trenutka i srce mi je puno radosti. Pozdravljam svoju domovinu od Vukovara do Dubrovnika. Neka živi vječno Hrvatska i neka živi Europska unija - rekla je drhtavim glasom premijerka Jadranka Kosor uoči samog čina potpisivanja ugovora pristupanja Europskoj uniji.

- Svoju teško stečenu suverenost Hrvatska danas ne predaje Europskoj uniji, Hrvatska suverenost ulaže u EU. Hrvatska je s Europom bogatija, Europa je s Hrvatskom bogatija - rekao je Josipović u Bruxellesu i zahvalio Vladi Jadranke Kosor što je pregovore uspješno završila. 

Ugovor o pristupanju napisan je na 23 službena jezika Europske unije pa tako i na hrvatskom. Potpisala su se dva dokumenta - Ugovor o pristupanju i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora. Ugovor su potpisale sve zemlje članice.

Sve do referenduma i ulaska u EU hrvatski će predstavnici sudjelovati u radu europskih institucija kao promatrači. Tijekom tog perioda Hrvatsku će se obavještavati o svim zakonima koji će se donositi u Uniji. Za prvih šest mjeseci u Uniji Hrvatska će u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura. Iz toga proizlazi da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag. 

Hrvatska će 1. lipnja 2013. godine i službeno postati članica Europska unije.