Imamo je, na pravom smo tragu, slavodobitno su objavili znanstvenici iz CERN-a prije mjesec dana.

Lov na Higgsov bozon ili “Božju česticu” išao je pravim smjerom, no čini se da je prvotna euforija ipak bila preizražena. Anomalije koje su se pojavljivale u srpnju i upućivale na moguće postojanje Higgsova bozona u najnovijim su testiranjima gotovo nestale.

- Čini se da je bila riječ tek o statističkoj šali, no ostaje mogućnost da se anomalije ponove s daljnjim ispitivanjima - rekao je Guido Tonelli, glasnogovornik odjela.

No hrvatski znanstvenik dr. Vuko Brigljević s Instituta Ruđera Boškovića, koji sudjeluje na projektu, rekao je kako nije sve ipak tako crno.

- Potraga za Higgsovim bozonom vam je kao da tražite iglu u plastu sijena. Ali ne u jednom nego u nekoliko desetaka tisuća plastova. Mi smo suzili raspon u kojem se Higgsov bozon možda nalazi, a postoji li on ili ne, znat ćemo za najviše dvije godine. Točno je da su te pojave rjeđe, no moramo provesti još puno testova da bismo bili sigurni - rekao je Brigljević i dodao:

- Možda ne bi bilo loše da ga ni ne nađemo jer bismo onda morali dalje istraživati. A to je smisao znanosti.

Famozni Higgsov bozon ključ je svojstva mase

Jedna od najvećih zagonetki fizike je objašnjenje mase. Škotski fizičar Peter Higgs postavio je tezu postojanja elementarne čestice, koja objašnjava masu drugih čestica. Jedna od glavnih zadaća velikog hadronskog sudarača u CERN-u je pronalazak te čestice.